Tradicija blagajskog dovišta je plemeniti poziv Bošnjacima da budu podrška jedni drugima

Tradicionalni mevlud i zikr na Vrelu Bune u Blagajskoj tekiji proučeni su 13. maja čime se krunisala ovogodišnja manifestacija Dani mevluda i zikra

Kur’anske ajete na početku proučio je hafiz Harun Bašboga, iz turskog grada Kahramanmaraša, koji je nedavno teško pogođen razornim zemljotresom. Upravo na njegovim impresijama goraždanski muftija Remzija-ef. Pitić, koji se vjernicima obratio u svojstvu izaslanika reisul-uleme, naglasio je koliko je velika tradicija mevluda u Blagaju i koliko su snažni osjećaji učesnika ovih programa.

„Vraćamo se puno snažniji već što smo došli. Ne može se ovaj mevlud i zikr, ova tradicija, opisivati; ovo se može samo doživjeti“, kazao je muftija Pitić. Za vjersku tradiciju bosanskohercegovačkih muslimana kazao je kako je utemeljena na slobodi, o čemu ne može biti bilo kakve rasprave s bilo s kim. „Mi našu slobodu ljubomorno čuvamo stoljećima na ovim prostorima, iako znamo ponekad dobro zakazati. U zadnjih dvadesetak godina smo se bili posvetili nečemu drugom što slobodu dovodi u pitanje, a to su male sitne stvarčice za koje se umišlja da su vrijednosti“, kazao je muftija Pitić.

Kritički se osvrnuo na pojedince koji su vodili računa o tome da uživaju privilegije zajedničkog dobra, a da pri tome ne misli dobro svome narodu. „Mi moramo brinuti o svojoj slobodi, jer sloboda čovjeka čini čovjekom. Niko ne može biti slobodan ko nije pokoran dragom Bogu. Onaj ko se preda nečemu ili nekome drugome, on je izdao svoju misiju na dunjaluku i povjerenje koje mu je Allah dao kao Njegovom najveličanstvenijem stvorenju“, upozorio je muftija Pitić.

Među vrijednostima koje čovjek kao pojedinac i šira zajednica trebaju čuvati naveo je još odnos prema roditeljima i obaveze prema domovini. Dodao je da se u ovom vremenu narodu pokušava oduzeti nada, ocijenivši kako je sveprisutna društvena i politička kriza unutar bošnjačkog korpusa. Kritizirao je evidentna previranja u društvu, koja, kako je istakao, dostižu stepen mržnje i isključivosti.

Citirajući ajete i hadise pozivao je prisutne da njeguju strpljivost i toleranciju shodno univerzalnim načelima islama. Predvođeni šejh Ćazimom Hadžimejlićem, predsjednikom Tarikatskog centra, mevlud na turskom i bosanskom jeziku proučili su šejhovi i derviši bosanskohercegovačkih tekija i mostarski imami.

Mevludu i zikru, uprkos nepovoljnim vremenskim prilikama, prisustvovalo je nekoliko desetina hiljada vjernika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine.

U okviru manifestacije „Dani mevluda i zikra“u Centru za kulturu Grada Mostara 11. maja tribinu pod nazivom „Perspektive Bošnjaka u Sandžaku i Republici Srbiji“održao je predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji muftija Mevlud ef. Dudić. Tokom tribine muftija Dudić je govorio o historijatu Islamske zajednice u Srbiji i Sandžaku posljednjih decenija u čijem je fokusu bilo očuvanje institucije, razvoj obrazovnih i naučnih institucija i izgradnja potrebne vjerske infrastrukture.

Nakon promocije monografije „Mufije Mostara i Hercegovine“3. maja je organizacioni odbor manifestacije Dani mevluda i zikra dodijelio nagradu „Fevzi Mostarac“Ahmedu Mehmedoviću. Nagrada se dodjeljuje za doprinos u istraživanju, proučavanju i prezentiranju kulturne baštine Hercegovine i afirmaciju duhovnih, općehumanističkih i tradicijskih vrijednosti Bošnjaka Hercegovine. Ahmed Mehmedović je jedan od istaknutih bosansko-hercegovački istraživača. U svom dosadašnjem radu uložio je ogroman trud i napor istražujući i pažljivo iščitavajući prvorazrednu arhivsku građu, prvenstveno pohranjenu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Protekle sedmice Bahrein je bio domaćin petog sastanka savjetodavne grupe Istanbulske inicijative za saradnju (ICI) - NATO-a. Sastanku je prisustvovalo 120 visokih dužnosnika, ambasadora i predstavnika država članica Istanbulske inicijative za saradnju zemalja Zaljeva, te promatrača iz Saudijske Arabije, Omana i generalnog sekretarijata Zaljevskih zemalja.

Istanbulska inicijativa za saradnju uspostavljena je na summitu NATO-a u Istanbulu 2004. kako bi promicala sigurnosnu saradnju s partnerskim zemljama s ciljem uključenja šire regije Bliskog istoka ICI-ju. Do sada su se ICI priključile Bahrein, Kuvajt, Katar i UAE, dok druge Zaljevske zemlje učestvuju u određenim aktivnostima unutar ICI-a, a da formalno nisu dio njega.

NATO je ovom prilikom pozdravio doprinose ICI partnera operacijama i misijama koje vodi NATO, te se tako navodi doprinos Bahreina Međunarodnim snagama za sigurnosnu pomoć u Afganistanu. Nadalje, Kuvajt je potpisao prvi tranzitni sporazum u Zaljevu s NATO-om 2012. čime je omogućeno kretanje vojne opreme kroz tu zemlju, te je dio mehanizma međunarodne inicijative za borbu protiv piratstva u Indijskom okeanu. Katar je učestvovao u operaciji u Libiji 2011. godine. Ujedinjeni Arapski Emirati su, također, znatno pridonijeli operacijama i misijama NATO-a, uključujući i onim u Afganistanu, kao i pridruživanjem Međunarodnim snagama za sigurnosnu pomoć 2008. UAE je također učestvovao u operaciji u Libiji 2011.

Kao priznanje važnosti Kuvajta i regije Zaljeva općenito NATO-u, Regionalni centar NATO-ICI osnovan je u Kuvajtu 2017. On djeluje kao središte za poboljšanje praktične saradnje između NATO-a i njegovih partnera u ICI-ju sa Zaljevskim zemljama.

U aktualnom pregledu regionalne sigurnosti razmatra se više prijetnji i ozbiljnih izazova. Neki od prijedloga o kojima se trenutno raspravlja za angažman Zaljevskih zemalja s NATO-om uključuju politički dijalog, budući da su obje organizacije zabrinute za regionalne krize i sukobe u Jemenu, Sudanu, Palestini, Izraelu, Siriji i Libanonu. Kao problemi u fokusu su također navedeni iranski nuklearni program, korištenje dronova, kibernetički rat i prijetnje pomorskoj sigurnosti i slobodi plovidbe, izvještava Arab News, uz napomenu da NATO ujedno daje Zaljevskim zemljama model o najučinkovitijem zajedničkom vojnom zapovjedništvu, te podsjeća na nedavno osnovanu

Akademiju za odbranu i strategiju u UAE koja će svoje prve polaznike primiti u septembru ove godine.