preporod

600 godina od prvog pisanog spomena Blagaja

Izložbom “Blagaj kroz 20. stoljeće” koju je priredio Muzej Hercegovine 9. marta Blagaju su počeli programi manifestacije “Šest stotina godina od prvog pisanog spomena Blagaja”

H. EMINOVIć

Lokalitet Blagaja i vrela Bune jedan je od najreprezentativnijih historijskih lokaliteta u Bosni i Hercegovini koji svjedoči o višemilenijskom civilizacijskom djelovanju čovjeka. Još u doba cara Justinijana (VI stoljeće), Blagaj je predstavljao važnu tačku u odbrambenoj liniji Dalmacije, na tzv. Justinijanovom limesu, koji je branio Dalmaciju od nadirućih barbarskih plemena sa sjevera. Nesumnjivo se na ovu tvrđavu odnosi podatak Konstantina Porfirogeneta iz 10. stoljeća za koju se kaže da se zove Bona (to Bova) i da se nalazi na visokom brdu ispod koje teče rijeke istog imena, što je ustvari današnja Buna. Blagaj je već tada, uz grad Ston na Pelješcu, predstavljao upravno i političko središte humske zemlje, i to će ostati dugo vremena u razdoblju srednjeg vijeka. Konstantin Porfirogenit uz Blagaj spominje : još jedan grad u ovom dijelu Hercegovine. Naziva ga Hlum — Hum.

Urbani razvoj Blagaja

U nauci se dugo vodila rasprava na koji bi se grad odnosio ovaj podatak i gdje se on nalazio. Bilo je mišljenja da se to odnosi na ostatke utvrde koji se nalaze na brdu Orlovača, udaljena od blagajske tvrđave nekih 800 m. Lokalitet je poznat pod nazivom Mali grad, odnosno Mala gradina. Urbani razvoj Blagaja kao modernog naselja počinje od dolaska Osmanlija u naše krajeve. Uz čuvenu Blagajsku tekiju najmonumentalniji sačuvani spomenici iz tog perioda su Sultan Sulejmanova džamija, Karađoz-begov most i hamam. Prvi do naših dana pisani dokument u kojem se spominje Blagaj je ugovor o miru između vojvode Sandalja Hranića i Mlečana iz 1423. godine izdat u „našem gradu Blagaju“. U 15. vijeku spominje se u sve tri povelje aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa V.

Jedan od ciljeva manifestacije je kako je to istaknuto je i afirmacija Blagaja i njegove uloge u višestoljetnom kontinuitetu bosanskohercegovačke države. Izložba Muzeja Hercegovine “Blagaj kroz 20 stoljeće” bazirana je na dva dijela: pregledu pisane riječi o Blagaju iz periodike koja je izlazila u BiH s početka XX stoljeća, prvenstveno štampe o određenim događajima iz blagajske svakodnevnice i fotografija iz fundusa Muzeja koje prate događaje gradnje i otvaranje škole u Blagaju, početak izgradnje ribogojilišta itd.

Obnovom tekije Blagaj se preporodio

Govoreći o značaju Blagaja i motivima kojim su se rukovodili u izradi izložbe direktor Muzeja Hercegovine Asim Krhan je izjavio da je nemoguće provesti ikakvo ozbiljnije naučno istraživanje u ovom dijelu BiH da se ne pojavi Blagaj. „Učestvovanje u ovakvim sadržajima kao što je obilježavanje 600 g. predstavlja pokušaj valorizacije ovog grada bisera, posebno u segmentu prirodnog i kulturnog nasljeđa, jer tranzicijsko vrijeme donosi zaborav, ali i druge negativne pojave kao što je pretjerana komercijalizacija“, kazao je Krhan. On je podsjetio da je sadržajem izložbe Muzej Hercegovine pokušao podsjeti bosanskohercegovačku javnost da se na području

Blagaja nalazi više od deset nacionalnih spomenika koji zaslužuju sistemski pristup zaštite kulturne baštine. U tom smislu napori Islamske zajednice u Mostaru i BiH da obnove davno porušene pripadajuće objekte u kompleksu Blagajske tekije od iznimnog su značaja. Od njene rekonstrukcije Blagaj je u samom vrhu najpoželjnijih destinacija na prostoru Balkana.

U okviru manifestacije “600 godina od prvog pisanog spomena Blagaja” 11. marta upriličeno je “Veče folklora i sevdaha” u organizaciji KUD-a Blagaj. U petak 17. marta će biti upriličeno književno večer pod nazivom “Blagaj Bosnom žubori”. Centralni program manifestacije bit će naučni skup u čijem će radu, pod rukovodstvom emeritusa prof.dr. Envera Imamovića učešće uzeti eminentni bosanskohercegovački historičari i istraživači.

“Onda nekom na um padne i predloži društvu da se s njim našale. Pozvat će ga da klanja dženazu, jednome od njih koji će leći na nosila. I izbilja jedan leže na nosila koja oni podigoše na mejtaš... Onda je Šejh Jujo najavio da počinje

pogrebni obredd odraslog muškarca i nije se više okretao dok nije obavio “molitvu. Sad su svi oni praskali od smijeha kako su hodžu prevarili i čekali da im drug skoči s nosila... Podigli su čohu s njega, a on ukočen, mrtav.

„Šejh Jujo“, Trava zaborvka, Alija Nametak

Kultura

bs-ba

2023-03-15T07:00:00.0000000Z

2023-03-15T07:00:00.0000000Z

https://preporod.pressreader.com/article/282815015474403

Islamska Zajednica