preporod

Tri djela Alije Nametka

Šestog marta prije 117 godina rođen je bh. književnik Alija Nametak (19061987). Ne usuđujemo se odabrati najbolja djela ovog književnika, ali predstavljamo tri naslova koji ostavljaju duboke utiske na čitaoca

Travka zaboravka – izabrane pripovijetke

Knjiga „Trava zaboravka“, objavljena šezdesetih godina u Zagrebu, predstavlja punu zrelost Nametka kao pisca, a danas se izabrane pripovijetke pod ovim nazivom mogu pronaći u izdanju iz 1998. godine u okviru edicije Muslimanska književnost XX vijeka. Rečenice i opisi iz njegovih priča snažno djeluju na čitaoca, ali i uveliko pomažu u ličnim opisima čovjekove današnjice. Tako govori o „bivšim ljudima“, kojima su nove društveno-političke okolnosti namijenile drukčiji status ili kratko predstavlja promućurnost ovdašnjeg čovjeka: „Da se može kupiti smrt, mnogi bi je kupio“ili „Dušmana imam dosta, a to će reći da još nešto značim.“Inače, kada govori o likovima „zaiskri u njoj moralna estetika muslimanske tradicije“, kako to primjećuje Muhsin Rizvić. Uglavnom, svako ko želi upoznati književno stvaralaštvo Alije Nametka trebao bi krenuti od ove knjige.

Tuturuza i šeh Meco

Knjiga koja se neće svidjeti osobama koje će u njoj pronaći insinuacije kako se iskorištava dobroćudnost naroda, pa čak i u vjerskim krugovima, jedna je od najznačajnijih u domaćem pristupu književnosti koja promovira mudrost, prožetu ironijom i humorom. Rašida Kadrić o ovoj knjizi je kazala: „Kroz zgode i dogodovštine sarajevskog papudžije Avdije i malog derviškog mudraca Mece data je slika poslijeratnog muslimanskog sela. Njihovim opservacijama, razmišljanjem i dosjetkom, te humorom koji katkada pređe u podsmijeh i blagu ironiju, zaogrnuta su kazivanja o ozbiljnim životnim temama. Likovi ove knjige nisu sreli Nasrudina hodžu, ali sigurno bi se u mnogo čemu složili kada je riječ o odnosu prema ljudima i njihovim namjerama.“

Sarajevski nekrologij

Alija Nametak nije bio Sarajlija, rođen je u Mostaru, ali napisao je knjigu koju mnogi opisuju kao slikovit prikaz mentaliteta intelektualne elite u Sarajevu. Koliko god ovo djelo iz ugla objektivnosti i kulturnih obrazaca ne može biti slika i prilika mnogih javnih ličnosti, ono daje obrise u kojem su ambijentu, uslovljenom društveno-političkim pristiscima hegemonističkih državnih ideja u bosanskom komšiluku, djelovale istaknute ličnosti, nosioci javnih funkcija pa i ulema.

Kultura

bs-ba

2023-03-15T07:00:00.0000000Z

2023-03-15T07:00:00.0000000Z

https://preporod.pressreader.com/article/283064123577571

Islamska Zajednica