Za zajednicu koja vjeruje i bori se, brojke nisu presudne

U Ratnoj džamiji na Igramnu 28. aprila proučena je “Bedrija” i održan program kao centralni događaj Islamske zajednice povodom obilježavanja Lejletu-l-Bedra

Progam su upriličili imami, vazu-nasihat držao reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, „Bedriju“čitao glavni vojni imam Nesib ef. Hadžić, a dovu proučio muftija Hadis ef. Pašalić.

Ocjenjujući bitku na Bedru veličanstvenom, kada je milostivi Allah dž.š. spustio bereket pobjede na malu grupu od 313 muslimanskih vitezova koji su snagom svoje vjere savladali strah i oslobodili muslimansku zajednicu od velike prijetnje fizičkog uništenja, reisu-l-ulema Kavazović je u svom vazu istakao kako ona donosi mnogo važnih poruka: „Pobjeda na Bedru sadrži mnogo važnih poruka: za zajednicu koja vjeruje i bori se, brojke nisu presudne; za zajednicu koja uloži trud i osloni se na Boga, pobjeda je dostižna; zajednica koja ispred sebe ima cilj i koja je spremna na žrtvu, on joj je dostižan; vođa koji ne potcjenjuje članove svoje zajednice i koji se s njima savjetuje, vodi zajednicu pravim putem, do pobjede.“

Istakao je da su se muslimani vratili jači no što su otišli na njega. „No, njihova snaga nije bila u vojnoj moći, već u moralnoj sili koju je Vjerovjesnik, a.s., definirao riječima: Vratili smo se iz male bitke u veliku. To je bitka s nama samima, s našim slabostima... Mi bosanski muslimani imali smo naš Bedr mnogo puta u povijesti. Sve su to bile male bitke, koje su završene. Najveću stalno vodimo.“

Učenje “Bedrije” je jedan od značajnijih načina čuvanja sjećanja na Bedr u vjerskoj praksi muslimana BiH. “Bedrija” je arapski tekst u prozi u obliku dove, u kojem se po arapskoj abecedi spominju imena svih 313 učesnika u bitki na Bedru. Tradicija Bedrije dolazi sa čvrstom vezom šehida Bedra i bh. šehida.