preporod

Šta (ni)smo naučili o principima Kur’ana

PIŠE: SENADA TAHIROVIć

Onašoj moći i da konstantno ne insistiramo da to promijenimo.

Šta to konkretno štitimo suzdržavanjem od borbe za prava – sistem i strukturu koja ustrajava u činjenju nepravde ljudima? Ako mislimo o državi, onda bi najviše što možemo učiniti – da je očuvamo – bilo da konkretnim akcijama utemeljenim u pravu, tužbama naprimjer, prisilimo vlasti na poštivanje jednakopravnosti njenih građana. Ako nam to promiče, šta onda možemo kazati da smo naučili o principima Kur’ana na koji se često pozivamo?

Bog je spustio Objavu, a zadaća muslimana jeste da vidi, čita i shvati ajete, znakove Božije i iz njih crpi snagu za djelovanje u skladu s njima u svijetu koji ga okružuje, svjestan da Bog ništa nije uzalud stvorio. U našem pristupu Kur’anu, Objavi, mi često zanemarujemo duh kur’anske poruke i duh kur’anskih principa jer se, čini se, ne usuđujemo suočiti s izazovom pokušaja ostvarenja modela življenja, pravde, sigurnosti, slobode u tom duhu i na tim principima. Kao da gubimo iz vida kako nad tim principima bdije Bog i to kako su ti principi živi, mogući, vrijedni napora – a trebalo bi da borba za njih obeshrabruje samo silnike, a ne one koji vjeruju Bogu. U nadvladavanju pomirenosti s neznanjem, nepravdom, nesigurnošću i strahom otkrivat će nam se obećavajuća poruka Kur’ana cijelom čovječanstvu. Tako ćemo vidjeti Kur’an kao knjigu koja sadrži živu poruku – i ‘otključava’ rješenja na izazove današnjice – na način na koji je to bila Muhammedu a.s. i časnoj generaciji ashaba u njihovo vrijeme. Pozivajući se na njegov sunnet nikada ne bismo trebali gubiti iz vida da je on, čvrsto čuvajući principe Kur’ana, oblikovao i gradio savjest i etičko naslijeđe čovječanstva. Ohrabrimo li se pogledati u tu referentnu tradiciju, tačnije metod kojim su oni čitali ajete i živjeli sukladan moralni kodeks, to bi nam moralo biti dovoljno da Kur’an vidimo očima i srcem primatelja žive Božije riječi, što ona u suštini jeste. Ona podstiče nadu i drži duh snažnim. Vrijeme zadnje trećine ramazana, stoga, može i trebalo bi biti i vrijeme propitivanja našeg odnosa prema porukama, vrijednostima i podsticajima Kur’ana.

Šta to konkretno štitimo suzdržavanjem od borbe za prava – sistem i strukturu koja ustrajava u činjenju nepravde ljudima? Ako mislimo o državi, onda bi najviše što možemo učiniti – da je očuvamo – bilo da konkretnim akcijama utemeljenim u pravu, tužbama naprimjer, prisilimo vlasti na poštivanje jednakopravnosti njenih građana. Ako nam to promiče, šta onda možemo kazati da smo naučili o principima Kur›ana na koji se često pozivamo?

vih dana ulazimo u zadnju trećinu blagoslovljenog mjeseca ramazana – vrijeme u kojem je, prema učenju islama, Allah dž.š. iz Svoje milosti spustio Prvu Objavu čovječanstvu. Nadnoseći se nad stranice Kur’ana, muslimani će tražiti i moliti za onaj žar koji je vodio generaciju prvih muslimana ka Bogu i razumijevanju primjene principa kojima je Kur’an obogatio svijet. A u međuvremenu, boreći se sa izazovima i traumama današnjice, nastavit ćemo normalizirati mnogo toga što se protivi krunskim principima islama, opravdavajući to mehanizmima samoočuvanja i situacijom u koju smo povijesno smješteni. Uz to smo razvili nekritičku i krajnje iscrpljuću naviku ka profiliranju vjernika efemernim pitanjima, i tako se samozavaramo da razumijemo i živimo islam.

U tom smislu mi muslimani smo danas uglavnom svugdje isti – zatvoreni u začaranom krugu nepravde, štaviše pomireni s njom, ne uspijevamo naći onaj tok koji nas iz tog kruga izvodi. Lamentiramo nad sobom propuštajući mnoge prilike da nešto poduzmemo kako bismo iz tog začaranog kruga izašli. Naprimjer, Bosna i Hercegovina je trenutno država u kojoj se svakodnevno i svugdje krše dogovoreni sporazumi i osnovna ljudska prava, država u kojoj se njeni građani segregiraju po rasnoj, vjerskoj i etničkoj osnovi – a da reakcija nas, kao muslimana, izostaje. Očekivano bi bilo da mi, zbog principa kojima bismo morali biti vjerni, svaki dan upotrijebimo makar jedan dostupan mehanizam koji bi takav odnos vlasti prema njenim građanima suzbijao.

Vrijeme prolazi, a mi se i dalje ponašamo kao da je normalna činjenica da u ovoj državi neko zbog etničkog identiteta ne može biti biran za člana Predsjedništva države, da se muslimanka bori za pravo da nosi mahramu na radnom mjestu, da djeca u jednom dijelu Bosne i Hercegovine nemaju prava da uče bosanski jezik, itd. Dug je spisak, i izazovi su brojni. Ali nisu razlog da u nama prevladava osjećaj nemoći koji nas drži u stanju u kojem se ponašamo kao da je normalan ovakav odnos vlasti prema njenim građanima, njihovim pravima pa i njenoj imovini. Nas ne uznemirava činjenica da nismo aktivirali sve što je u

Uvodnik

bs-ba

2021-05-01T07:00:00.0000000Z

2021-05-01T07:00:00.0000000Z

https://preporod.pressreader.com/article/281578063521582

Islamska Zajednica