Zapostavljeni sunneti Poslanika, a.s.

ADABI U MJESECU RAMAZANU

Ramazan, najodabraniji mjesec u kojem je objavljena najodabranija nebeska knjiga Kur’an, u najodabranijoj noći, Lejletul-Kadr, najodabranijem Poslaniku Muhammedu, s.a.v.s., preko najodabranijeg meleka Džibrila, a.s., najodabranijem ummetu, Muhammedovom, s.a.v.s., ummetu, a među njima smo, ako Bog da, i mi.

Kada Ibnul-Kajjim, rahimehullah, govori o vrijednosti petka, kaže: „To je dan ibadeta i on je među ostalim danima poput mjeseca ramazana među ostalim mjesecima u godini. Sat u kojem se dova petkom prima je poput noći Lejletul-Kadr u mjesecu ramazanu. Upravo zbog toga, ko iskoristi petak i provede u hajru i dobru, i ostali dani u sedmici će mu proći u dobru. Ko iskoristi mjesec ramazan i provede ga u hajru, to će mu pomoći da i ostale mjesece u godini provede u dobru. Ko ispravno obavi hadž, to će učiniti i da preostali dio njegovog života bude u hajru. Petak je vaga, mjerilo i orjentir za sedmicu, ramazan je vaga, mjerilo i orjentir za godinu, a hadž je vaga, mjerilo i orjentir cijelog života.“(Zadul-mead, 1/398)

S obzirom da je ramazan mjesec i prilika za činjenje mnogih dobrih dijela, onda ga trebamo nastojati što bolje iskoristiti. Činjenica je da su pojedini sunneti i adabi uz ramazan zapostavljeni, prilika je da se na njih ovom prilikom podsjetimo.

Ustajanje na sehur

Sunnet je da se ujutro prije nastupanja zore sehurimo, to jest da jedemo i to sve do pred sami momenat nastupanja zore. Poslanik, s.a.v.s., kaže: „Sehurite ujutro, jer zaista u tom objedu ima berićet/blagoslov!“(muttefekun alejhi)

Kod pojedinaca se ustalila praksa da je dobro prekinuti sa jedenjem na sehuru desetak ili petnaest minuta prije nastupanja zore, kažu i smatraju da je to sigurnije. To je pogrešno shvatanje i u suprotnosti sa Poslanikovom, s.a.v.s., praksom. Poslanik, s.a.v.s., u hadisu kaže: „Razlika između našeg posta i posta Ehlu-l-kitabija je jelo na sehuru.“(Muslim) Sa sehurom treba dočekati nastupanje zore, a ne prekidati ranije.

Nakon sehura sačekati malo sa sabah-namazom

Također je pogrešna praksa da se sabah-namaz klanja odmah po nastupanju zore. Treba sačekati desetak do petnaest minuta sa namazom, zbog narednog hadisa:

Enes ibn Malik, r.a., prenosi od Zejda ibn Sabita, r.a., da kaže: „Sehurili smo sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., pa je ustao da klanja. Upitao sam: -Koliko je vremena prošlo između sehura i ikameta? On reče: -Onoliko koliko treba da se prouči pedeset ili šezdeset ajeta.“(muttefekun alejhi) Misli se na vrijeme koje je potrebno da se prouči otprilike pedeset ajeta srednje dužine i brzine učenja. To je otprilike pet-šest stranica Kur’ana. Ako sehurimo sve do vremena zore, nakon toga zanijetimo post, peremo zube, uzimamo abdest i pripremamo se za namaz. Na taj način smo primijenili sunnet i imamo dovoljno vremena da stignemo na zajedničko klanjanje sabah-namaza u džamiji.

Požuriti sa iftarom

Također se zapaža pogrešna praksa da se kasni sa iftarom, bilo da se čeka dok mujezin prouči kompletan ezan, ili se čak i akšam klanja a prije toga se nije iftarilo, tj. nije se prekinuo post hurmama ili vodom. Tada se upućuje dova Allahu, dž.š., jer je to momenat kada se, ako Bog da, dova prima. Najpraktičnije je da se nakon prekida posta klanja akšam, pa se onda pristupi jelu. Veoma je pogrešno odgađati ovaj namaz do pred jaciju, jer najbolje vrijeme akšam-namaza je prvih dvadesetak minuta po zalasku sunca.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: „Ljudi će biti u hajru sve dok budu požurivali sa iftarom.“(muttefekun alejhi)

Pripremiti iftar postaču

Udjeljivanje sadake je posebno poželjan čin uz ramazan, a od najboljih načina je pripremiti iftar postaču. Allahov Poslanik, s.a.v.s., podstiče na to riječima: „Ko postaču priredi iftar imat će nagradu poput nagrade postača, a postaču neće biti umanjeni njegovi sevapi.“(Tirmizi, hasen)

Postač treba čuvati svoj jezik od beskorisnog govora, treba obarati pogled, izbjegavati svađe, rasprave i sve ono što bi mu moglo pokvariti post. Ako bi postača neko pokušao isprovocirati i napadati neka ga podsjeti da on posti, kako bi se zaštitio njegovog zla.

Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: „Post je štit i zaštita, pa kada neko od vas posti neka ne govori ništa ružno, neka vodi računa o svojim postupcima. Ako ga neko napadne ili ga počne izazivati, neka kaže: -Ja postim, ja postim.“(muttefekun alejhi)

Završavamo sa preporukom Džabira ibn Abdullaha, r.a., koji kaže: „Kada postiš neka posti i tvoj sluh, i tvoj pogled, i tvoj jezik od laži i griješenja i nemoj nikog uznemiravati. Neka se na tebi vidi smirenost i dostojanstvo i nemoj da ti bude isto ponašanje onoga dana kada postiš i kada ne postiš.“(Ibn Ebi Šejbe i Bejheki u Šuabul-iman)