Bitcoin i kriptovalute

Autor teksta završio je master studije iz oblasti bankarstva i osiguranja te islamskog bankarstva na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Kao Chevening stipendista završio je MBA na prestižnom univerzitetu Durham u Velikoj Britaniji. U Bosna Bank International bio je angažovan u odjelima projekt menadžmenta, investicionog bankarstva, kao i u kabinetu predsjednika Uprave BBI banke gdje i sada radi.

Svaki put kada cijena Bitcoina značajno poraste i mediji o tome izvještavaju, pojavi se i veći broj zainteresovanih „investitora“muslimana sa pitanjem o tome da li je investiranje u Bitcoin i druge kriptovalute dozvoljeno. Odgovor je, naravno: „ulema se razilazi“.

Bitcoin je kriptovaluta koju je 2008. upostavila nepoznata osoba koja koristi alias Satoshi Nakamoto. To je virtuelna valuta dizajnirana da se koristi kao sredstvo razmjene. Oslanja se na kriptografske metode za ostvarivanje sigurnosti transakcija, nadziranje emisije novih jedinica kao i potvrdu transakcija. Bitcoin se dakle može koristiti za plaćanje a transakcije se obavljaju bez posrednika, omogućuje anonimnost sudionika u transakciji i anonimnost vlasništva. Ovo je vjerovatno prva karakteristika zbog koje je Bitcoin postao popularan – veliki broj osoba na internetu cijeni tu anonimnost i slobodu. Decentraliziranost, manjak nadzora i regulative naročito pogoduju kriminalcima na Internetu, te stoga Bitcoin ima svoj udio u trendu rasta ransomware kriminala posljednjih godina. S druge strane, osnovni zahtjev islamskih finansija je transparentnost te se stoga Bitcoin u ovom smislu ne uklapa u principe islamskih finansija.

Druga karakteristika zbog koje je Bitcoin postao posebno popularan je rast njegove vrijednosti, što je pojedincima omogućilo da praktički uz veoma mala „ulaganja“postanu milijarderi. Mediji širom svijeta posljednih godina izvještavali su o spektakularnom rastu vrijednosti Bitcoina, što je samo dodatno pogodovalo trendu rasta vrijednosti. Situacija u kojoj anonimna osoba izumi određenu valutu „iz ničega“a zatim osobe koje su kupile tu valutu postaju veoma bogate se naročito ne uklapa u koncept islamskih finansija. Kretanje cijene Bitcoina demonstriraju špekulativnost i neizvjesnost, što je u islamskim finansijama jasno zabranjeno.

Znanje i informacije

Da bi ulaganje u vrijednosne papire bilo halal, islamska ekonomija zahtijeva da su ulagaču dostupne relevantne informacije na bazi kojih se može donositi odluka o investiranju, te da sam ulagač/investitor ima znanje, iskustvo, ekspertizu za donošenje takve odluke na bazi svih relevantnih informacija. Ovo je princip koji vrijedi i za robe koje su inače halal – ne može se kupiti nešto o čemu nema dovoljno informacija, jer rizikujemo da se dovedemo u situaciju u kojoj su često bivali Del Boy i Rodney iz serije „Only fools and horses“.

Ukoliko ulagač nema dovoljno znanja da bi mogao donositi odluke, ili ukoliko nema odgovarajuće informacije, takva kupovina nije investiranje nego špekulacija i ne razlikuje se od kupovine tiketa lutrije ili klađenja. Poznata je situacija iz 2006. godine kada su špekulanti iz jedne od zemalja regiona napuhivali cijene dionica na Sarajevskoj berzi. Jedan broj osoba koje o berzi nemaju dovoljno znanja tada se odlučilo na zaduživanje u bankama kako bi kupili dionice, ali sve što im je ostalo na kraju je dug prema banci i dionice čija je cijena naglo pala (na realnu vrijednost). Kretanje cijena vrijednosnih papira nije uvijek u potpunosti temeljeno na realnim pokazateljima poslovanja kompanije, ali barem kompanija emitent postoji.

Tehnologija ima prednosti

Novac koji danas koristimo, fiat novac, se uglavnom bazira na dugu i kamati. Ipak, sve dok se transakcije zaključuju na fer principima, korištenje ovakvog novca danas je dozvoljeno. Bitcoin je u ovom smislu superioran u odnosu na fiat novac jer je „kompatibilan“sa zabranom kamate u islamu. Bitcoin se „proizvodi“kroz proces „rudarenja“(mining) pri čemu je količina Bitcoina u opticaju predvidljiva. Ni novčanice fiat novca koje danas koristimo nemaju intrinzičnu vrijednost, ali iza fiat novca stoji država te je kao takav općeprihvaćen.

Teško je predvidjeti budućnost Bitcoina, ali dva zaključka se trenutno mogu donijeti sa visokom dozom sigurnosti. Prvi je taj da Bitcoin danas nije prihvatljiv za investiranje sa aspekta islamskih finansija dok se ne otklone barem glavni nedostaci sa aspekta islamskih finansija, a moguće da će se neki od njih prirodno otkloniti u dogledno vrijeme samim razvojem tehnologije i tržišta. Ovde je važna riječ „investiranje“– ako govorimo o pukom investiranju u Bitcoin, tu se nema u šta investirati.

Iako trenutno nema govora o halal-investiranju u Bitcoin, drugi zaključak je da tehnologija na kojoj se isti temelji ima svojih prednosti i može biti korisna za poslovanje kompanija i islamskih banaka te dostizanje ciljeva islamskih finansija koji se ogledaju u izbjegavanju inflatorne/ kamatonosne prirode fiat novca, rastu općeg blagostanja, podjeli rizika, tzv. „pametnim ugovorima“ali i općenito tehnologija na kojoj se bazira pruža mnoge mogućnosti. U tom smislu bi trebalo ohrabrivati muslimane da istražuju blockchain i kriptovalute kao tehnologije koje će imati svoju primjenu u budućnosti. Ukoliko posjedujemo dovoljno znanja onda možemo uticati i na oblikovanje trendova, umjesto da budemo nijemi posmatrači.