Na periferiji svijeta islama

Orijentalni Institut Univerziteta u Sarajevu objavio je knjigu Na periferiji svijeta islama: Osmanska poreska politika u Bosanskom ejaletu 1699 1839, autora dr. Fahda Kasumovića. Riječ je o dopunjenom tekstu doktorske disertacije koju je Kasumović 2016. odbranio na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajeva.

Autor u ovoj knjizi preispituje historiografske predodžbe o odnosima centra i periferije, te interakcijama između vlasti i stanovništva u osmanskom imperijalnom kontekstu kroz obrađivanje načina na koji je kreirana i implementirana poreska politika u Bosanskom ejaletu, pograničnoj provinciji Osmanskog Carstva. Fokus knjige odnosi se na poresku politiku i oporezivanje u razdoblju između završetka rata Osmanskog Carstva i Svete lige (1699) i proglašenja reformskog akta poznatog pod imenom Hatt-i šerif od Gülhane (1839). Autor po potrebi izlazi iz ovog vremenskog okvira s ciljem identificiranja pravnog, političkog i socijalno-ekonomskog naslijeđa perioda prije 1699. godine, koje zatim komparira s podacima o poreskim normama i praksama iz vremena koje je uslijedilo nakon toga nastojeći utvrditi promjene u državnoj politici i administrativnoj praksi te socijalno-ekonomske posljedice transformacijskih procesa 18. i 19. stoljeća. Značajna pažnja posvećena je kompariranju osmanske poreske politike u Bosanskom ejaletu s odnosom centralne vlasti prema unutarnjim provincijama osmanske države, ali i prema drugim pograničnim provincijama, s ciljem utvrđivanja sličnosti i razlika na polju kreiranja i implementacije poreske politike. Analitički postupak koji je autor proveo odlikuje, također, i nastojanje da se utvrde sinkronijske i dijakronijske varijacije u oporezivanju i poreskoj politici koje su primijećene unutar Bosanskog ejaleta.

Knjiga Na periferiji svijeta islama napisana je na 794 strane, u polemičkom tonu, pri čemu autor raspravlja s ranijom historiografijom dokazujući da ona nije na adekvatan način odgovorila na brojna pitanja koja se tiču oporezivanja i osmanske poreske politike. Autor pokazuje da je u zapadnobalkanskim historiografijama do sada obrađen mali broj problema koji se odnose na oporezivanje u Bosanskom ejaletu te da su, izuzev u slučaj nekoliko poreza kod kojih je napravljen značajniji doprinos, osmanski arhivski fondovi i građa koja se nalazi u njima većim dijelom ostali neiskorišteni. Također, autor pokazuje da je osmanistika na velikim svjetskim jezicima bila fokusirana na centralne finansije i unutarnje provincije osmanske države, dok se vrlo malo zna o poreskoj politici i nijansama u oporezivanju u pograničnim regijama kakav je bio Bosanski ejalet.

Nastojeći otkloniti navedene nedostatke, autor ove knjige je poduzeo višegodišnje opsežno istraživanje neobjavljene osmanske građe koja se danas čuva u 13 arhiva i 5 neovisnih zemalja (Turska, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Austrija, Hrvatska). Riječ je o izvorima koji imaju složene paleografske karakteristike te koji do sada, najvećim dijelom, nisu bili korišteni u historiografiji.