Publication:

Preporod - 2021-06-01

Data:

Sve je bolje nego zapustiti obradivo vakufsko zemljište

Medžlisi

E.S.

Rukovodstvo određenih medžlisa nije željelo da obradiva vakufska zemljišta zarastu. Izazova je mnogo, ali osmišljavanje novih metoda u oplemenjivanju vakufa je dinamičan proces. Neki se odlučuju za dugoročne projekte sadnje određenih kultura, dok drugi iščekuju urod svake godine Iako je BiH relativno bogata obradivim površinama, uslijed nepredvidivog tržišta i slabe državne zaštite domaće proizvodnje poljoprivrednici su izloženi brojnim izazovima. Također, tu su i problemi malih samostalnih posjeda, niska tehničko-tehnološka opremljenost, skromna tehnološka znanja itd. Ipak, pored svih tih izazova, određeni medžlisi nastoje kultivirati obradivo vakufsko zemljište, okupljati ljude kroz poljoprivredne projekte, ali i osigurati ekonomsku dobit. Medžlis Janja kao lider u obradi vakufskom zemljišta Jedan od medžlisa koji vrlo ozbiljno pristupa kultiviranju vakufskih zemljišta je Medžlis Janja koji je i smješten u području BiH koje je poznato po kvalitetnom i prostranom zemljištu za poljoprivredu. Uz poljoprivredne mašine i ostalu mehanizaciju koju trenutno posjeduje, Medžlis Janja planira razvoj ovog projekta radi novih zapošljavanja i samoodrživosti Islamske zajednice u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Medžlis obrađuje 120 dunuma od oko 200 dunuma obradivih vakufskih površina, dok se ostatak daje pod zakup. Vakufska direkcija IZ je jedna od institucija koja podržava ulaganje medžlisa u poljoprivredne proizvode. „Mi smo sa Medžlisom IZ Janja i Bijeljina i sa Medžlisima slične radne politike do sada na nekoliko hektara zemljišta izvršili zasad onih kultura koje su potrebne lokalnoj zajednici i koje mogu lako da se plasiraju na tržište“, kazao je direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović. „Prošle godine smo imali lepezu proizvoda koju smo sijali na našim vakufskim parcelama, prije svega krompir koji je nama najinteresantiji, pšenicu i kukuruz, a prošle godine smo imali i proširenje vakufa pošto smo kupili oko devet dunuma zemlja zahvaljujući prvenstveno Medžlisu Sarajevo, Vakufskoj direkciji, a učestvovalo je i Muftijstvo tuzlansko uz uložena naša lična sredstva. Moram istaknuti veliko interesovanje Muftijstva tuzlanskog koje je razmatralo kako obrađivati ove velike površine. Prošle godine smo kupili i jedan traktor veće snage i još neke važne mehanizacije. Tako da možemo u našoj režiji da obrađujemo svoju zemlju“, kazao nam je predsjednik Medžlisa Husein Camić o prošlogodišnjoj sadnji na vakufskom zemljištu. I ove godine Medžlis je izvršio sadnju i kulture se nalaze u dobrom stanju. Camić ističe važnost instituicionalne podrške koju Medžlis ima od Rijaseta, preko Vakufske direkcije i Muftijstva, ali od drugih medžlisa. Od državnih institucija Medžlis podržava federalno Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica, ali su dobili podršku i od vlasti manjeg entiteta, dok su Crveni polumjesec i Ujedinjeni Arapski Emirati dali znatnu podršku kao međunarodni donatori. Medžlis vodi računa o održivosti svojih ulaganja, kao i same sadnje na vakufskim parcelama i prema riječima Camića nikada ne bi ušli u neke planove u kojima prevladava rizik pa tako da proizvedu nešto što ne mogu plasirati na tržište. „Imamo fabriku sušenog voća i povrća Semberka, koja je u vlasništvu Binga, i s njima imamo ugovorenu prodaju krompira kojeg sadimo na 40 dunuma. Drugu parcelu od 22 dunuma smo zasijali krompirom za prerađivačke kapacitete u Srebrenici. Što se tiče pšenice, to se prodaje u mlinove u okruženju i plasman pšenice nije upitan. Daje se zekat na poljoprivredne proizvode po poznatim pravilima, a zekat na poljoprivredne proizvode prošle godine je usmjeren na medrese u Banjoj Luci, Tuzli i Studentskom centru IZ u Sarajevu“, pojasnio je predsjednik Camić. Inače, prema riječima direktora Poljoprivredne zadruge Agrofarmer Janja Muje Bogaljevića „Semberka ima neograničene potrebe za krompirom i Janja ne može podmiriti sve njihove potrebe.“ Svi uposlenici Medžlisa učestvuju Dobit od prodanih proizvoda koristi se za održavanje poljoprivrednog vakufa, ulaganje u njega, te druge infrastrukturne projekte, dok značajan dio se izdvaja za humanitarne projekte kao što je ramazanski projekat Otvorimo 1000 vrata, paketići za djecu itd. Na kraju razgovora Camić nam je kazao da je primijetio kako se mnogi plaše ulaska u kultiviranje vakufskih parcela, ali da bi se to moglo mijenjati, jer Medžlis Janja je već šestu godinu u ovom projektu. „Dokazali smo da se mnogo toga može uraditi za dobrobit Zajednice, ali i društva. Mislim da bi trebali i bilo bi dobro da se svi koji imaju mogućnost kao i mi uključe u ovaj projekat kultiviranja. Vidio sam u Sarajevu primjer džemata Careve džamije koji je krenuo u oplemenjivanje vakufa na sličan način što je za svaku pohvalu. Primjer dobre brige o vakufu je taj džemat. Uglavnom, sve se može ako se hoće. Naravno, kod nas nema nijednog uposlenika u Medžlisu da tokom sezone nije dobrovoljno pomogao na polju ili na drugi način, npr. da se odvezu radnici, donese hrana itd. Znam da nije lahko, ali vrijedi i isplati se“, zaključio je Camić. Odgovornost prema džematlijama koji se bave proizvodnjom Za razliku od Janje Medžlis Glamoč nema velike površine vakufskog zemljišta, ali je opet orijentiran na podsticanje poljoprivredne proizvodnje pa je prošle godine i iznajmio zemljište. „Prošle godine smo posijali krompir na 140 dunuma, od čega je urod sa 100 dunuma rezerviran za Rijaset koji je distribuirao dalje, s 20 dunuma urod je rezerviran za medresu u Mostaru, a preostalo je bilo za potrebe Medžlisa. Dio koji je pripao Medžlisu dijelili smo u Glamoču, Livnu, Mrkonjić-Gradu i Ključu. S obzirom na pandemiju i stanje na tržištu došli smo do zaključka da ne želimo poremetiti tržište, jer je prošle godine nekim proizvođačima i ostalo krompira. Stoga, ove godine smo krenuli s jednim drugim projektom, a to jeste da svim džematlijama koji se bave proizvodnjom krompira, a davaoci su zekata, osiguramo vještačko gorivo i kompletnu zaštitu za obradivo zemljište kod onih koji obrađuju od pet do deset dunuma. Inače i prošle godine je podijeljeno sjemena i zaštite u iznosu preko 41 hiljadu maraka“, kazao je glavni imam Medžlisa Glamoč Muhamed ef. Dragolovčanin koji je istakao da ovim projektom žele podstaknuti proizvodnju i zahvaliti se džematlijama. Kvalitetan, ali i oprezan pristup Medžlis Bratunac također nema ogromne vakufske površine za sjetvu. Problem nekih medžlisa što obradive vakufske parcele nisu ravnice i nedostatak adekvatnih mašina umanjuje mogućnost obrade ovih zemljišta. Džematlije koje za Medžlis Bratunac obrađuju zemljište nemaju savremeniju tehnologiju da bi se mogle obrađivati i lokacije koje se nalaze u padinskim selima i brdima. Predsjednik Medžlisa Admir ef. Velić kazao nam je kako je prošle godine Medžlis posijao kulture na 10, a ove godine na 6 dunuma. „Sijemo krompir i kukuruz što je najlakše plasirati na tržište, posebno domaći kukuruz osmak koji je vrlo tražen, i najlakše je za obrađivanje, jer nemamo mnogo ljudi za obradu. Uglavnom, to su naše starije džematlije, a sada polahko uključujemo i mlade naročito u sklopu plana da se siju maline koje bi oni obrađivali i imali koristi. Dio uroda prodajemo, a dio podijelimo ljudima ovdje i Emmausu. Što se tiče plasmana proizvoda, tu nemamo nekih problema“, kazao je efendija Admir. Medžlis je oko 20 dunuma vakufskih parcela iskoristio za zasade oraha i jabuka. Isplativost obrade zasniva se na činjenici da se ne siju velike površine, jer bi u suprotnom bila potrebna i veća radna snaga kao i troškovi mehanizacije. „Zemlju obrađuju džematlije, a plati se gorivo eventualno pri upotrebi mehanizacije. Inače, da se plaća i svaka obrada, oranje, frezanje itd. ne bi postojala neka računica, jer sijemo na malim površinama. Ove površine ne tretiramo hemijskom zaštitom i dosta je ručno obrađivano, kao ovaj kukuruz koji se ručno obrađuje. Dok veće površine ne bismo mogli ručno obrađivati. Naravno, razmišljamo sada o najboljim kulturama odnosno najisplativijim koje bismo sadili na manjim površinama, kao npr. luk. I pšenica bi bila dobra, ali pošto su brdski predjeli nemamo novije kombajne koji bi adekvatno to obradili. Nakon sezone pravimo radne akcije da se održava zemljište, a radne akcije se iskoriste i za druženja. Osigura se hrana, a ljudi ne traže dnevnice tako da zemljište ostaje kultivirano“, pojasnio je efendija Admir. Primjetno je da ekonomska dobit od kultiviranja vakufskih parcela se razlikuje od medžlisa do medžlisa i na to utječe da li na tom području postoji sistematski otkup te da li medžlis ima mogućnosti adekvatne obrade zemljišta, naročito većih površina. Međutim, bez obzira na sve izazove primjeri iz Glamoča i Bratunca pokazuju da kultiviranje uveliko ovisi o idejama i angažmanu rukovodstva medžlisa, koji osim ekonomske računice u obradi pronalaze i druge koristi i prednosti. Bosna jeste zemlja vakufa pa i poljoprivrednih, ali pitanje je koliko ima dobrih mutevelija za ovu vrstu angažmana.

Images:

Categories:

preporod

© PressReader. All rights reserved.