Publication:

Preporod - 2021-06-01

Data:

Okuplja nas jedna vjera, jedna zemlja, jedan narod, jedan jezik kojim slavimo Svevišenjeg Gospodara

Manifestacije

HASAN EMINOVIĆ

Očuvanje ljudskog zdravlja, pridržavanje propisanih mjera zaštite u sprječavanju pandemije koronavirusa, kao i instrukcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini o organizaciji vjerskih aktivnosti i ove godine su uslovile organizacioni odbora tradicionalne manifestacije Dani mevluda i zikra da mevlud i zikr ispred Blagajske tekija na vrelu Bune organiziraju u najužem krugu vjernika. Mostarsko muftijstvo, Tarikatski centar BIH i Medžlis IZ-e Mostar očuvanje ove dugovjeke tradicije nastojali su afirmirati i putem domaćih medija, prije svega video, audio, digitalnim i printanim platformama Media centra IZ-e u BiH. Stoljećima njegovana ljubav Bez uobičajene vreve, u ugodnom poslije akšamskom ambijentu, kakav nudi vječno mlada i zanosna rijeka Buna na svom ishodištu, podno drevnog Blagaj grada, mostarski imami, derviši iz Hadži Sinanove tekije, tekije na Mejtašu, tekije Mesudije i Blagajske tekije, predvođeni zvaničnicima Islamske zajednice, šejhovima Seadom Halilagićem, Ćazimom Hadžimejlićem i Harisom Hadžićem iskoristili su priliku da u punom smislu progovore sviknutim ruhanijetom, aškom i nepatvorenim osjećanjima vjere i ljubavi prema najvećim vrijednostima dini islama njegovanim stoljećima na našim prostorima. Program je obilovao brojnim zahvalama svevišenjm Stvoritelju, iskazima ljubavi prema Muhamedu a.s., koje je otpočeo Suljo ef. Cikotić u „Blagajskoj hamdeli“. Uz uobičajene zahvale kakve Svevišnjem Tvorcu čine i muslimani širom svijeta u dovi je posebno akcentirao zahvalu poklonjenog vremena i poklonjene prilike da ova skupna može na miru, u slobodi iz sveg glasa iz dubina svojih duša učiti mevlud i činiti zikr. „O Svevišnji, ti koji si Kader, nama si ukazao čast ovoga vremena da svojim životima štitimo vjeru u Tebe, da svojim nadama grijemo i topimo nedaće ovoga vremena, da djecu našu učimo snovima slobode, da je ovo prije svega njihova domovina, i pitoma, i dobrohotna, i krševita i zelena, serdžada naša na kojoj sedžde činimo i namazima našim i našim dobrim djelima i našom kretnjom i našim htjenjima“, pored ostalog naveo je. Program je, shodno tradiciji učenja mevluda, počeo učenjem na turskom jeziku, a potom su mostarski imami proučili dijelove mevluda pisanih na bosanskom. Izdvojili su desetljećima njegovane i iskustvom ljubavi osvjedočene dijelove mevluda Safvet-bega Bašagića, Muharema Dizdarevića Rušdija, Muse Ćazima Ćatića, Rešada Kadića i Saliha Gaševića. Baš one koje su naše majke, naše nane u kućama učile brinući o djeci i berićetu cijele porodice. Blagodati mira i slobode O tim vrijednostima, jačanju individualnih i kolektivnih kapaciteta duhovnosti u svom obraćanju govorio je i mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović. „ Ovo je mjesto gdje se vjernička srca zbližavaju, povezuju i omekšavaju. Nijedno srce i nijedna duša ovdje ne može ostati nijema, i ona koja dođe iz dalekoga svijeta, ovdje, prvi put, na ovo mjesto, mora osjetiti ushićenje, osjeća se posebno jer se nalazi na mjestu koje čuva iskonsku vrijednosti života, koje čuva ljubav, koje čuva vrijednosti naše tradicije, našeg duhovnog i kulturnog identiteta“, kazao je muftija. Tumačeći kur’anske ajete osvrnuo se na ulogu čovjeka na ovom svijetu, na blagodati koje je Uzvišeni Stvoritelj dao čovjeku nad ostalim stvorenjima. „Čovjeku je data velika počast. Preuze je emanet da će na ovoj zemlji živjeti časno, dostojanstveno, da će živjeti Njegovu riječ i da će mu biti vjeran. To Božije stvorenje, Božiji halifa na zemlji, nije samo obična vanjština, pojavnost i tjelesnost. Čovjek je više od toga. U njega je udahnut ruh koja ga čini čovjekom i on na ovoj zemlji ne može biti potpun i izvršiti emanet koji je preuzeo ako ne bude se napajao duhovnom hranom, hranio se snagom duhovnosti“, podsjetio je. U tom smislu istakao je kako je ambijent i tradicija Blagajskog mevluda divna prilika za podsjećanje o važnosti očuvanja i njegovanja zajedničkih vrijednosti. „Duhovna hrana je upravo ova duhovna gozba koja nas je večeras objedinila, da, sljedeći tradiciju naših prethodnika, koji su se, iz generacije u generaciju, sjećali Gospodara svjetova, i podsjećali se da trebaju biti zajedno u halki, da ih, baš kao i nas okuplja jedna kibla, jedan Kur’an, jedan Poslanik, jedna vjera, jedna plemenita zemlja, jedan plemeniti narod, jedan plemeniti jezik kojim slavimo Gospodara svjetova“, rekao je muftija. Navodeći blagodati kojima je današnji čovjek obdaren od Boga muftija je posebno izdvojio blagodat slobode, mira i dostojanstva, podsjetivši pri tom na kušnje kroz koje su bosanskohercegovački muslimani prolazili u vremenima neslobode, kada se uništavalo vjerničko i nacionalno dostojanstvo. „Mi često zaboravljamo kolike blagodati i duhovne darove uživamo, a za koje su se naši preci i naši šehidi izborili i ostavili ih u emanet ovoj generaciju. Zato stalno zahvaljivati na blagodatima koje imamo istodobno znači osigurati kontinuitet njihovog trajanja“, poručio je muftija. Sjećanje na šejh Siriju Hadžimjelića Osim žala da desetine hiljada vjernika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine nisu mogle prisustvovati mevludu progrma je protekao i u znaku žala što je ove godine, Božijim emerom, mevlud proučen bez rahmetli šejh efendije Siriju Hadžimjelića. Između mevluda i zikra o ulozi reafirmiranja i njegovanja Blagajskog doviša i doprinosu derviškim redovima u Bosni i Hercegovini šejh Sirije govorio je šejh Ćazim Hadžimjelić. Šejh Ćazim je, uz to, istaknuo i nekoliko važnih historijskih činjenica i načina percipiranja Blagajske tekije među dervišima. Naveo je podatke kako se šejh Sirijino porijeklo veže se za šejh hadži Mejli babu i za tekiju u Vukeljićima. Među ostalim predanjima zabilježeno je i ono koje kazuje o bratskoj i duhovnoj vezi Mejli babe i Ali paše Rizvanbegovića, prema kojem je Mejli baba često provodio učajluke u Balgajskoj tekiji prenoseći svoj nauk i jačajući duhovnost brojnih generacija derviša. Svakako da je ova činjenica bila jedna od važnih šejh Sirijnih odrednica odnosa spram vrela Bune. U uzlaznoj liniji šejh Sirijne porodice naveo je nekoliko značajnih šejhova. Šejh Sirija, kazao je, još u djetinjstvu je ostao bez majke, pa nije mogao osjetiti toplinu majčinske ljubavi. „Allahovo bdijenje nad jetimima dovede ih do stadija u kojem nisu ni svjesni koje im blagodati kasnije podari“, naveo je šejh Ćazim. Rahmetli Sirija Hadžimejlić školovao se, najprije pred svojim babom i amidžom, potom u medresi u Siriji. Službovao je u brojnim džematima u Bosni i Hercegovini. „Šejh Siri-baba je dao veliki doprinos našoj duhovnosti, i prije i nakon agresije. Uvijek je bio uz ljude, imame i naše alime koji su se trudili da ostave hair i dobro iza sebe. Bio je uvijek koji je uvijek bio širokogrudna, širokog pogleda, odmjerene riječi i dostojanstva koji dolikuju vjerniku, i jednom šejhu“, rekao je šejh Ćazim. Kao posebnu naviku koji je šejh Sirija imao tokom svog života izdvojio je donošenje salavata u svakoj prilici i povodu.

Images:

Categories:

preporod

© PressReader. All rights reserved.