preporod

Mogućnost implementacije proizvoda islamskog bankarstva baziranih na partnerstvu

PIŠE: MR. ADMIR MEŠKOVIć

Autor teksta završio je master studije iz oblasti bankarstva i osiguranja te islamskog bankarstva na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Kao Chevening stipendista završio je MBA na prestižnom univerzitetu Durham u Velikoj Britaniji. U Bosna Bank International bio je angažovan u odjelima projekt menadžmenta, investicionog bankarstva, kao i u kabinetu predsjednika Uprave BBI banke.

Koncept podjele rizika ključna je karakteristika koja razlikuje islamsko od konvencionalnog bankarstva. Islamsko finansiranje, tačnije investiranje, na bazi zajedničkog ulaganja (joint venture) možda je najbolji primjer izvornog islamskog modela, ali očito je da islamske banke u praksi preferiraju ugovore bazirane na dugu, slično konvencionalnim bankama. Mnogi autori - teoretičari kritizirali su ovu praksu i predložili odgovarajuće promjene u poslovanju islamskih banaka. Neki su razvili i poseban model koji je nastojao objasniti ovu poziciju islamskih banaka. Predloženo je da štediše koji su više skloni riziku budu više i eksponirani prema modelu bankarskog posredovanja na bazi podjele rizika i profita, dok oni koji imaju veću averziju prema riziku koriste modele koji su trenutno popularni. Također, postojanje asimetričnih informacija ne može objasniti nedostatak ugovora o investiranju na bazi podjele rizika i profita. Odnos prema riziku kod klijenata koji štede kod banaka nesklonih riziku također se mora uzeti u obzir kada se objašnjava zašto islamske banke ne koriste venture-capital modele. Ta vrsta klijenata jednostavno ne želi prihvatiti veći rizik koji mušareka ili mudareba podrazumijevaju.

Islamske finansije rastu brzo i očekuje se da će aktiva industrije uskoro dostići vrijednost od 3 triliona dolara. Da bi podržale ovaj početni rast, islamske banke zaposlile su konvencionalne bankare, te primijenile konvencionalne bankarske modele u svojim operacijama. Islamske banke trenutno koriste tradicionalni bankarski model prikupljajući depozite na strani pasive i sklapajući pretežno dužničke ugovore na strani aktive. Kako su klijenti uglavnom naviknuti na konvencionalne banke i njihove modele, to je bio dobar izgovor i islamskim bankama da svoje poslovanje usklade sa poslovanjem konvencionalnih banaka. Neki teoretičari zaključili su da se poslovni modeli islamskih banaka ne mogu razlikovati od onih kod konvencionalnih banaka. U praksi su najviše prisutne terminološke razlike uz skromno uzimanje u obzir izvorno islamskih modela finansiranja. Postavlja se dakle pitanje mogu li islamske banke ikada ponuditi više modela na bazi podjele rizika i profita, umjesto trenutne prevlasti ugovora baziranih na dugu? Barem u očima teoretičara islamskih finansija time bi one postale „više islamske“.

Asimetričnost informacija

U svijetu u kojem svi učesnici imaju sve važne informacije ne bi postojale specijalizirane finansijske institucije, poput banaka ili investicionih fondova, sa svojim sposobnostima neutraliziranja specifičnih problema asimetričnih informacija. U takvom svijetu ne bi bilo važno pitanje treba li islamska banka koristiti mušareku ili dugovne instrumente za finansiranje svojih klijenata. Nažalost, takav je svijet daleko od stvarnosti. S obzirom na prisutnost asimetričnih informacija, islamske banke moraju odabrati način finansiranja koji će maksimizirati njihov povrat uz minimaliziranje rizika. Asimetrične informacije mogle bi stoga biti razlog zašto finansijski proizvodi temeljeni na dugu dominiraju bilansima islamskih banaka, iako teoretičari smatraju mušareku i mudarebu idealnom vjerskom i etičkom alternativom za konvencionalne zajmove.

Asimetrične informacije rezultiraju rizikom moralnog hazarda i problemima nepovoljnog odabira pri donošenju odluka o finansiranju. To dalje može utjecati na sklonosti finansijskih institucija da uopće posluju u nekim segmentima. Modeli investiranja privatnog kapitala i zajedničkog ulaganja, koji imaju mnogo zajedničkog sa mušarekom i mudarebom, osjetljiviji su na moralne opasnosti i probleme nepovoljnog odabira od tradicionalnog duga. Venture capital fondovi na Zapadu boljim probiranjem, ugovaranjem i praćenjem, mogu efikasnije neutralizirati ove probleme od banaka. To im omogućuje da nude proizvode tipa zajedničkog ulaganja koje banke obično izbjegavaju.

Averzija klijenata prema riziku

Međutim, postavlja se pitanje da li bi se banke, ako je prinos dovoljno veliki (u skladu sa rizikom), trebale specijalizirati za finansiranje tipa venture capital (mušareka) kako bi povećale svoju profitabilnost. Moguće objašnjenje proizlazi iz razlika na njihovoj strani odgovornosti. Venture capital fondovi prikupljaju svoja sredstva na rok od oko 7 godina i tako mogu izbjeći rizik od povlačenja sredstava. Suprotno tome, oslanjanje banaka na kratkoročne depozite izlaže ih značajnom riziku likvidnosti. Zbog toga preferiraju dužničke instrumente koji se mogu likvidirati na strani imovine. Za razliku od konvencionalnih banaka, rizik povlačenja islamskih banaka trebao bi biti manji problem za utoliko što se njihova strana odgovornosti finansira zajedničkim ulaganjem. S teorijskog gledišta, islamske klijente treba smatrati investitorima kod kojih islamska banka nema obavezu otkupiti ili garantovati glavnicu. To znači da bi islamske banke trebale biti u mogućnosti prenijeti dio potencijalnog gubitka na svoje klijente, kao i odbiti povlačenje novca. U praksi, sudeći po istraživanjima, klijenti ne žele pristati na takve modele, žele da njihova glavnica bude zagarantovana i ne žele snositi takav rizik.

U uslovima asimetričnih informacija i gdje islamske banke finansiraju deponenti neskloni riziku koji žele zagarantovanu glavnicu i prinos, islamska banka može maksimizirati dobit samo ugovorima baziranim na dugu (murabaha, idžara), umjesto na mušareki i mudarebi. To minimizira potražnju banaka za izvorno islamskim modelima, te objašnjava nedostatak takvih finansiranja od strane islamskih banaka za klijente. Dakle, u trenutnoj konstelaciji odnosa sa klijentima nesklonim riziku i jakom konkurencijom, islamske banke u praksi nemaju mnogo prostora za prakticiranje izvornih islamskih modela finansiranja.

Umjesto toga, mnoge islamske banke su se fokusirale na nekoliko najvažnijih principa islamskih finansija kako bi klijentima, fizičkim i pravnim licima, olakšali, uz istovremeno poštivanje barem „minimuma uslova koje Šerijat propisuje“. U pitanju su univerzalni principi koji podrazumijevaju iskrenost, odgovornost i visoke etičke standarde.

Islamsko Bankarstvo

bs-ba

2021-08-01T07:00:00.0000000Z

2021-08-01T07:00:00.0000000Z

https://preporod.pressreader.com/article/282321093047437

Islamska Zajednica