Džemat Ružević – primjer jedinstva, snage i uspjeha

Selo Ružević nalazi se na sjeveru Bosne u općini Teslić, nizvodno na lijevoj obali rijeke Usore. Riječ je o jednom od najstarijih naselja na području općine Teslić, kojeg nastanjuju uglavnom Bošnjaci – muslimani. Sa prekrasnim reljefom kojeg oblikuju usorska polja i blaga brežuljkatost po kojima su raspoređene kuće, Bošnjaci ove krajeve nastanjuju stoljećima, ljubomorno vole svoje selo i nastoje sačuvati pradjedovska ognjišta. Njihov život najviše oblikuje islamska kultura, tradicija i običaji, a vjera je posebno važan dio identiteta tako da je kroz vijekove ovdje bilo učenih i bogobojaznih ljudi i bez obzira na razna iskušenja i izazove koje su imali, vjera je sačuvana u srcima ljudi. Džamija je jedan od prepoznatljiivih simbola sela, nalazi se na brežuljku i svojim izgledom dominira okolinom. Trenutno nema informacija kada je sagrađena prva džamija i obaveza današnjih generacija je da to otkriju i utvrde. U selu Ruževiću žive porodice: Haušići, Davarovići, Zukići, Mehići, Hamidovići, Hadžalići, Delići, Spahići, Osmanagići, Jašarevići, Sivići, Aličkovići, Jusufovići, Meškići, Kašibovići, Hanukići, Osivčići, Vehabovići, Vilići, Džilići, Imširovići, Mujkanovići, Ðogići.

Prema popisu iz 1991. godine Donji Ružević je imao 2060 stanovnika od čega: 1804 Muslimana, 118 Srba, 12 Hrvata, 83 Jugoslovena i 43 osobe ostalih. Od ukupnog broja stanovnika, 1309 stanovnika je živjelo u Donjem Ruževiću-1, a 751 stanovnik u Donjem Ruževiću-2.

Ružević u doba agresije na BiH

Bošnjaci Ruževića su prije rata slovili za naprednu sredinu. Imali su visok stepen infrastrukturnog razvoja i ni slutili nisu šta ih čeka devedesetih godina prošlog vijeka. Morali su napustiti svoje vjekovno ognjište mimo svoje volje, kako bi sačuvali goli život. Većina ih je rat provela braneći domovinu u susjednoj općini Tešanj. Mnogi su braneći živote svojih sunarodnjaka poginuli kao šehidi. Po završetku rata, većina ih se vratila na svoja ognjišta, započeli su život, nanovo, obnavljajući kuće i osiguravajući egzistenciju za sebe i svoje porodice. Prva džuma-namaz, poslije povratka na ognjišta, klanjana je 11. 6. 1999. g., a klanjali su je: Delić ef. Meho, Vilić Osmo, Mušić Smajo, Hamidović Hajdo, Hamidović Muharem, Džilić Halil, Kurtović Hali i Jašarević Bešo. Imam je bio Ibrahim-ef. Mahalbašić.

Već naredne, 2000. godine počinje se razmišljati o ponovnoj gradnji džamije, što je i učinjeno. Džamija je svečano otvorena 31. 7. 2004. god. Na svečanosti otvorenja džamije bio je prisutan i reisu-l-ulema Mustafa-ef. Cerić. Čast otvorenja džamije je pripala kćerki Šabana Sivića i unuci efendije

Muje Haušića. Godine 2014. džamija je renovirana unutra i kupljena je nova prostirka.

Ruževljani vole svoj Ružević

Danas Ruževljana ima ne samo u Ruževiću, nego su razasuti po mnogim državama Zapadne Evrope. Ipak, zajedničko im je da svi oni vole svoj toprak, vole svoj Ružević i grudu iz koje su ponikli. Ljubav prema zavičaju iskazuju na razne načine, kako oni koji tu žive, tako i oni koji su vani. Prethodnu godinu u džematu Ružević obilježile su veoma važne stvari. Pokrenuti su i realizovani veliki projekti u krugu džamijskog kompleksa. Prema riječima Hidajeta Haušića – mutevelije u džematu, sve je počelo prilično spontano, da bi kasnije poprimilo planske karakteristike. „Prvo smo obnovili munaru, a potom je nastavljeno sa ostalim aktivnostima: uređenje fasade na džamiji, ograde oko džamije, gasulhane i na kraju imamske kuće. Aktivnosti su se nizale jedna za drugom. Naši mještani su se masovno uključili u sve projekte i jedni su davali sredstva, a drugi su svojim radom davali podršku. Sve skupa investirali smo oko 60.000 KM i mi praktično nemamo više šta raditi na džamijskom kompleksu. Ovim bih pohvalio svoje ruževljanje, džematski odbor, imama magistra

Envera Gondžića za uspješno obavljene aktivnosti“, kaže Hidajet Haušić.

Održana svečanost povodom završetka hatmi za odrasle polaznike

U nedjelju, 25. 7. 2021. godine u ruževačkoj džamiji upriličena je svečanost na kojoj je prisustvovao veliki broj džematlija iz Ruževića i šire okoline. Povoda za takvu svečanost bilo je nekoliko. Prvo, riječ je bila o obilježavanju 15. godišnjice od ponovne izgradnje džamije koja je u ratu 1992–1995. godina bila porušena, da bi bila ponovno sagrađena i ove godine umivena i nanovo obnovljena kako njena unutrašnjost, tako i vanjština. Drugi povod, ništa manje vrijedan, je bio projekat završetka hatmi za odrasle. Tačnije njih 15 u dobi od 25 do 55 godina pohađalo je i završilo svoje prve hatme, tako da je proučena dova i svečanost njima u čast, da su iako odrasle osobe našle snage i volje da nauče sufaru i počnu učiti Kur’an.

Svoje zadovoljstvo niko od prisutnih na svečanosti nije krio zbog činjenice da se tako lijepe stvari dešavaju u njihovom džematu. U svojstvu izaslanika zeničkog muftije dr. Hafiza Mevludina Dizdarevića, bio je Ibrahim-ef. Halilović – glavni imam MIZ-e Doboj, koji se obratio prisutnima i uputio nekoliko poruka. Prvo da ovi koji su završili hatme, a odrasle su osobe, svojim primjerom potvrđuju kur’anski ajet: „Allah neće promijeniti stanje jednog naroda, dok se taj narod sam ne promijeni.“(Er-Raad, 11.) U svojstvu glavnog imama džematlijama se obratio Džemail-ef. Hodžić, koji je čestitao na ostvarenim rezultatima, džematskom odboru, građevinskom odboru i imamu istaknuvši da se ajet iz Kur’ana iz sure Et-Tevbe odnosi upravo na vas džematlije iz Ruževića. „Allahove džamije grade i održavaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju i koji namaz obavljaju i zekat daju i koji se nikoga osim Allaha ne boje; oni su, nadati se je, na pravom putu.“(Et-Tevbe, 18). Iskoristio je priliku da podijeli i druge radosti sa prisutnima, da je imam u Ruževiću Enver-ef. Gondžić odbranio magistarski rad, zatim da je MIZ Teslić dobio novog predsjednika Esada Alagića, koji se obratio prisutnima. Alagić je u svom govoru čestitao vrijednim Ruževljanima i rekao da je ponos biti predsjednik Medžlisa Teslić, nakon toga rekao je da će raditi na jačanju jedinstva među Bošnjacima Teslića i da je sretan što može da hizmeti svojim Teslićanima.

Na kraju su Enver-ef. Gondžić i Hidajet Haušić uručili zahvalnice svim donatorima koji su uložili svoja sredstva za obnovu džamije, a onima koji su dali veći iznos uručene su vakufname. Potom su uručene zahvalnice odraslim polaznicima hatmi, koji su odlučili da se oduže svom vrijednom imamu Enver-ef. skromnim poklonom.

Sve u svemu za selo Ružević i njegove stanovnike bio je ovo jedan od najlješih dana u proteklim godinama, dan koji će mnogi pamtiti na ovaj ili onaj način, a svakako svi po dobru, jer se u njemu objedinilo mnogo lijepih stvari, kakvih nam često nedostaje. Ovakvi primjeri mogu poslužiti i drugim džematima kao poticaj na aktivnost i zalaganje za opće dobro, a ma koliko na ličnoj ravni uradili dobra, malo je!