KONJHODŽIĆ

Konjhodžić: Zaista to ne mogu objasniti kao čovjek koji se bavi genetikom. To je možda neko sociološko pitanje, pa možda i psihološko. Ne znam zašto ljudi nisu spremni da prepuste posao nauci i stručnjacima. Ovoliki intenzitet antivakserskog pokreta je zaista zabrinjavajući, pa možda čak i puno više od toga da smo mi imali svjetsku pandemiju. Svjetske pandemije su normalna stvar, dešavale su se i dešavat će se. Umjesto da koristimo učinkovitu vakcinu, mi to odbacujmo.

Imamo različite vrste vakcina kojima kvalitet nije upitan. Možete li reći kako se one prave?

Konjhodžić:

Mi sad trenutno imamo nekoliko proizvođača vakcina, ali imamo neke tri osnovne forme djelovanja i forme introdukcije. Imamo tu klasičnu vakcinu gdje se ubrizgava umrtvljeni organizam. To je Sinofarm, primijenjena je tehnologija vakcinacije koju mi koristimo desetinama godina i koja se pokazala učinkovitom. Messanger RNA vakcina gdje mi od tog S-proteina virusa intraduciramo u te ćelije domaćina i translacije proizvode taj protein koji onda inducira imuni odgovor unutar našeg tijela. Metod te intradukcije je različit. Imamo one pomoću antivirusnih vektora što radi AstraZeneca i Sputnjik kao i putem nanotehnologije. To je revolucionarna vakcina koju je napravio Pfizer. One su jednako učinkovite, s tim da od Pfizerovog metoda nanotehnologije puno očekujemo i u borbi protiv karcinoma, jer način intradukcije jedne vrste antitijela, mogućnosti učenja ćelija da proizvode određenu stvar bi mogao biti jako bitan u budućoj borbi protiv karcinoma.

Nauka je farz

Da li se proizvodnja tih vakcina suprostavlja vjerskim načelima?

Konjhodžić:

Kao duboko religiozna osoba koja je odgojena u kući gdje je vjera bila iznad svega, naučio sam da je u islamu nauka farz. Dakle, sve ono što mi možemo kroz nauku napraviti da ljudima oko nas pomognemo je dozvoljeno. Zbog toga, etički principi čovjeka koji je musliman i naučnik su jasni. Kad bismo pravilno primjenjivali ono što nas uči Časni Kur’an i što nas uči sunnet, onda bismo mogli očekivati puno više Ibn Sina i ljudi koji su bili revolucionarni u svoje doba na način na koji će malo ko biti revolucionaran u ovom vremenu. Smatram obavezom svakog muslimana da se bavi naukom ako može, ako ne, da sluša naučne discipline. Mi znamo da su trebale da prođu stotine, pa i hiljade godina, da bi se stvari koje su u Kur’anu zapisane kroz nauku potvrdile. Što znači da je i prva objava Ikre – uči i najvažnija.

Pandemija uveliko otežava vjerske dužnosti i propisane obaveze. Islamska zajednica je omogućila da se u Gazi Husrev-begovoj džamiji instalira nova tzv. Zoom tehnologija kako bi spriječila širenje zaraze i očuvala zdravlje vjernika?

Konjhodžić:

Mislim da je Islamska zajednica napravila jedan izuzetno moderan, naučni, fenomenalan pristup čitavom problemu pandemije ovog vremena. Ona zna da štiti interese vjernika, a interesi vjernika su da oni ostanu zdravi. Oni nisu govorili samo ono – Bog će nas štititi, već su u postulatima poštovali da je naš zadatak da zaštitimo vjernike, a njih ćemo zaštititi poštovanjem epidemioloških mjera. Hvala Bogu, danas imamo mogućnost da sve to što radimo nas može odvesti na drugu platformu i sve se može naknadno napraviti, a u svemu je bitno zdravlje vjernika. Iman je ono što nosimo u sebi kao najvažnije, dok se onaj ritualni dio vjere provodi u skladu sa okolnostima. Virus nam u jednom trenutku nije dozvolio da imamo džuma-namaze u svom džematu, ali bit će ih opet. Nećemo mi zaboraviti klanjati džumu, bitno je da naš nijet i vjera koju nosimo u sebi ostane jaka. I bitno je, također, znati da organizovana religija u BiH koja je registrirana preko Islamske zajednice ima to u vidu i da vodi računa o dobrobiti svojih članova. A higijena je sastavni dio u borbi protiv korone kao što je i sastavni dio onoga što se zove biti musliman.

Najavljen je novi soj virusa, priča se o reinfekciji i raznoraznim posljedicama, dugotrajnom kovidu itd. Šta nas očekuje?

Konjhodžić:

Desit će se novi val. Mi moramo pandemiju iskašljati. Ona mora dostići svoj prirodni kraj. Iskreno se nadam i vjerujem da je ona prešla svoj pik i da je sad u nekoj silaznoj fazi, međutim, mi je moramo izdeverati do kraja. E sad, naš pristup svemu tome će govoriti koliko ćemo mi u tome biti uspješni – hoćemo li imati veliki broj zaraženih sa povećanim procentom smrtnosti ili ćemo mi zato što smo se vakcinisali, taj dio preći sa što manjim mogućim brojem hospitaliziranih i teško bolesnih. Novih sojeva će biti, nažalost. Virus traži svoju evolutivno-afirmativnu mutaciju. To znači da se brže širi. Sve dosadašnje mutacije koje smo vidjeli su išle su u tom pravcu. Dakle, nisu išle u pravcu otežanih kliničkih slika, nego su išle u pravcu bržeg i jačeg širenja. Mi sad imamo dokaz da se ovaj delta soj vrlo uspješno širi među vakcinisanim ljudima, ali dobra je stvar da ti ljudi imaju izuzetno lagane simptome. Vakcinacija nije garancija da se nećete zaraziti, nije ni garancija da ne možete prenijeti virus, ali uveliko umanjuje mogućnost hospitalizacije i smrtnog ishoda.

Uz nadu da ćemo uspješno prebroditi ovu pandemiju, kako vi ocjenjujete opću epidemiološku situaciju u Bosni i Hercegovini?

Konjhodžić:

Imao bih puno toga da kažem o tome zašto BiH nije iskoristila sve svoje kapacitete na samom početku pandemije. Smatram da to nije bilo zbog toga što nešto nismo imali, već suprotno. Kanton Sarajevo, Federacija, pa i čitava Bosna i Hercegovina je imala izuzetno velike kapacitete vezano za testiranje, naučno-istraživački rad, za proučavanje virusa koje sad svi uviđaju koliko je bitno. Smatram da sve nije dobro napravljeno, da su neke administrativno-političke stvari stale na put. Ipak, nadam se da smo se u međuvremenu svi opametili i da ćemo biti spremniji. Međutim, naš broj vakcinisanih nije dovoljan. Stotinjak i nešto hiljada je vakcinisano sa obje doze, to je ispod 10%. Smatram da moramo imati četvrti val krajem avgusta, ili početkom septembra, ali i to su samo nagađanja. Nadamo se da neće biti jak kao što je bio ovaj martovski. Ipak imamo određen broj vakcinisanih ljudi. Možemo očekivati malo bolju situaciju, ali da će doći do porasta oboljelih, to je neminovno.