Principi investiranja na bazi pozitivnog uticaja na društvo ( II dio)

Autor teksta završio je master studije iz oblasti bankarstva i osiguranja te islamskog bankarstva na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Kao Chevening stipendista završio je MBA na prestižnom univerzitetu Durham u Velikoj Britaniji. U Bosna Bank International bio je angažovan u odjelima projekt menadžmenta, investicionog bankarstva, kao i u kabinetu predsjednika Uprave BBI banke.

Teorija islamskog bankarstva i finansija često tvrdi da islamske banke imaju veće efekte na razvoj društva u kojem posluju od konvencionalnih. Međutim, niz empirijskih istraživanja pokazuje da je ta teza vrlo upitna, te da se islamske banke mogu ugledati na pojedine konvencionalne institucije koje posluju po principu investiranja na bazi impakta. Prije dvije godine, veći broj takvih institucija je odlučilo formulirati tzv. Operativne principe za upravljanje impaktom. Ovi principi imaju za cilj da budu okvir za investitore za dizajn i implementaciju njihovih sistema upravljanja impaktom, osiguravajući da su razmatranja uticaja integrisana tokom životnog ciklusa investiranja. Mogu se implementirati kroz različite vrste sistema, od kojih se svaki može dizajnirati tako da odgovara potrebama pojedinačne institucije. Oni ne propisuju posebne alate i pristupe, niti posebne okvire za mjerenje uticaja. Očekuje se da će učesnici u industriji nastaviti učiti jedni od drugih dok primjenjuju principe impakta.

Devet je operativnih principa investiranja na bazi impakta. U prošlom broju smo predstavili prvih četiri i sada nastavljamo sa objavom preostalih pet.

Procjena i upravljanje potencijalnim negativnim uticajima svake investicije

Za svaku investiciju, menadžer će nastojati, kao dio sistematskog i dokumentiranog procesa, identificirati i izbjeći, a ako izbjegavanje nije moguće, umanjiti i upravljati ekološkim, društvenim i upravljačkim (ESG) rizicima. Tamo gdje je to prikladno, uprava će sarađivati sa klijentom radi traženja njegove obaveze da poduzme mjere za rješavanje potencijalnih nedostataka u postojećim sistemima, procesima i standardima kompanije koja se finansira, koristeći pristup usklađen s dobrom međunarodnom industrijskom praksom. Kao dio upravljanja portfoliom, banka će nadzirati ESG rizike i performanse klijenata, te prema potrebi angažirati se sa klijentom na rješavanju eventualnih problema.

Praćenje napretka svake investicije u postizanju impakta

Banka treba koristiti okvir rezultata za praćenje napretka ka postizanju pozitivnih uticaja u odnosu na očekivani uticaj za svako ulaganje. Napredak će se pratiti korištenjem unaprijed definiranog procesa za razmjenu podataka o impaktu sa klijentom u kojeg je investirano. U najvećoj mogućoj mjeri, treba definirati koliko često će se prikupljati podaci; način prikupljanja podataka; izvori podataka; odgovornosti za prikupljanje podataka; te kako, i kome će se izvještavati podaci. Kad praćenje pokaže da se od investicije više ne očekuje postizanje planiranih efekata, uprava banke će nastojati poduzeti odgovarajuće radnje.

Izlaz iz investicije uzimajući u obzir impakt na održivi razvoj

Prilikom provođenja izlaska iz investicije, banka će, u dobroj vjeri i u skladu sa svojim fiducijarnim brigama, razmotriti efekat koji će vrijeme, struktura i proces njegovog izlaska imati na održivost klijenta i impakta postignutog kroz investiciju ili finansiranje.

Pregled, dokumentiranje i unapređenje odluka i procesa na osnovu postignutog impakta i naučenih lekcija

Banka će pregledati i dokumentirati efekat svake investicije, uporediti očekivani i stvarni impakt, te druge pozitivne i negativne uticaje i koristi, te nalaze za poboljšanje operativnih i strateških odluka o ulaganju, kao i procesa upravljanja.

Javna objava usklađenosti sa principima i redovna nezavisna provjera usklađenosti

Banka treba javno objavljivati, na godišnjoj osnovi, usklađenost svojih sistema upravljanja impaktom sa Principima i, u redovnim intervalima, organizovati nezavisnu provjeru usklađenosti. Zaključci ovog izvještaja o verifikaciji također trebaju biti javno objavljeni.

Gore navedeni operativni principi za upravljanje impaktom daju referentnu tačku na osnovu koje se mogu procijeniti sistemi upravljanja impaktom fondova i institucija, uključujući islamske banke. Oni se oslanjaju na nove prakse iz niza fondova za upravljanje imovinom, vlasnika imovine, alokatora imovine i razvojnih institucija.