DVADESET GODINA POSLIJE 11. septembra 2001. godine

Uvideu objavljenom uoči obilježavanja 20. godišnjice terorističkih napada u New Yorku, američki predsjednik Joe Biden je odao počast sjećanjima na poginule i ranjene u napadima, kao i na vatrogasce, medicinske sestre i mnoge druge koji su riskirali ili dali živote tokom spasilačkih misija i dugog puta do oporavka.

„Poštujemo sve one koji su rizikovali i dali svoje živote u minutima, satima, mjesecima i godinama nakon toga“, rekao je Biden u ovoj šestominutnoj videoporuci snimljenoj u Bijeloj kući.

Američki predsjednik se u ovoj poruci osvrnuo i na, kako je rekao „mračnije sile ljudske prirode - strah i ljutnja, ogorčenost i nasilje nad muslimanskim Amerikancima, pravim i vjernim sljedbenicima miroljubive religije koje su narušile, ali ne i slomile američko jedinstvo“, te istakao: „Naučili smo da je jedinstvo jedna stvar koja nikada ne smije da se slomi“.

“Po meni, to je središnja lekcija 11. septembra, da je, kada smo najugroženiji, u potiskivanju svega onoga što nas čini ljudima i u bici za dušu Amerike, jedinstvo naša najveća snaga”, rekao je Biden, dodajući i da “jedinstvo ne znači da moramo vjerovati u istu stvar. Moramo imati temeljno poštovanje i vjeru jedni u druge, i u ovu naciju”.

Na dvadesetu godišnjicu 11. septembra američki predsjednik Biden je obišao sva tri mjesta koja su tog datuma 2001. napadnuta: u New York, gdje su dva aviona uništila Svjetski trgovački centar i ubila 2.753 ljudi, zatim Pentagon u Arlingtonu u Virginiji, gdje se srušio treći avion, i Shanksville u Pennsylvaniji, gdje se srušio četvrti avion za koji se vjeruje da je krenuo prema američkom

Kapitolu ili Bijeloj kući. Zločini iz mržnje prema Arapima - Amerikancima i drugim muslimanima porasli su nakon napada 11. septembra 2001, a iako su posljednjih godina utihnuli, te „brojke“se nikada nisu vratile na razinu prije napada, pokazuju podaci FBI-a .

U novije vrijeme u SAD-u se bilježi i porast zločina iz mržnje. FBI je za

20. godišnjicu terorističkog napada

11. septembra objavio povjerljivi dokument o logističkoj podršci koju su imali napadači.

Iako se u dokumentu navodi da su otmičari aviona imali podršku Saudijaca koji žive u Americi, ne navode se dokazi o umiješanosti saudijskih zvaničnika u teroristički napad.

Ovaj dokument je i prvi koji je objavljen otkako je predsjednik Joe Biden naredio da se skine oznaka povjerljivosti sa materijala u vezi sa napadom. Riječ je o intervjuu koji je FBI vodio 2015. s čovjekom koji je često kontaktirao sa Saudijcima u SAD i podržavao ideju da napadači prvo dođu u Ameriku, pa onda izvedu napad.

Dokument je objavljen nekoliko sati nakon memorijalne ceremonije u New Yorku, Pennsylvaniji i Virginiji. Ambasada Kraljevine Saudijske Arabije u Washingtonu je saopćila da podržava objavljivanje povjerljivih dokumenata i da se „jednom zauvijek završe optužbe na račun kraljevstva“. Također, ambasada negira bilo kakvu umiješanost Rijada.

Teroristički napadi 11. septembra 2001. odigrali su se za nešto manje od 102 minuta i u njima je 2.996 ljudi poginulo.

Uslijedilo je 19 godina, 10 mjeseci, tri sedmice i dva dana rata u Afganistanu, tokom kojeg je prema podacima Sekretarijata za odbranu poginulo najmanje 2.325 američkih vojnika. Niko ne zna tačno koliko je afganistanskih civila ubijeno, ali se u svim analizama rađenim van Afganistana procjenjuje da ta brojka nije manja od pedeset hiljada civila.

Globalni rat protiv terorizma, kako su ga zvali, protegao se daleko izvan Afganistana - dopirući do Iraka i drugih dijelova svijeta udaljenih čak i do Afrike. U Iraku je u sukobu poginulo skoro 4.500 pripadnika američke vojske i stotine hiljada civila.

Predsjednik SAD Joe Biden obratio se naciji na kraju najdužeg rata koji su SAD vodile u Afganistanu.

„Nisam želio da produžim vječiti rat i nisam želio da produžim vječiti izlaz iz rata“, rekao je, između ostalog, Biden tom prilikom.