Tradicija mektepske nastave u vremenu pandemije i digitalne revolucije

Pred predstojeću novu mektepsku godinu u Sarajevu je 1. septembra, u organizaciji Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH, održan okrugli sto o temi Mekteb i mektepska pouka Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u vrijeme pandemije virusa Covid-19. Okrugli sto je održan u okviru manifestacije „Dani mekteba“.

Učesnici Okruglog stola bili su izlagači, glavni imami, imami i muallimi, vjeroučiteljice i vjeroučitelji, rukovodioci VPiO službi muftijstava te muftije u Bosni i Hercegovini i dijaspori i predstavnici Rijaseta.

Uvodnu riječ imao je šef Odjela za mekteb i mlade Enes-ef. Svraka. On je, između ostalog, govorio o prethodno urađenom na polju mektepske nastave, osvrnuo se na modele mektepske pouke te najavio neke od budućih koraka. Tom prilikom najavio je i pokretanje TV Mekteba. Također, istakao je značaj efikasnije promocije mekteba.

Direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH Ismail-ef. Smajlović osvrnuo se na važnost dijeljena iskustva iz prethodnog perioda u pogledu mektepske pouke. „Važno je otvoriti aktuelne teme i ubirati plodove postojećeg iskustva muallima, mekteblija i roditelja u proteklom periodu pandemije“, kazao je direktor Smajlović. Istakao je napore koje IZ u BiH ulaže u unapređenju mektepske pouke.

Mekteb – zrno nade svijetu

Nakon kraćeg obraćanja direktora Uprave za vjerske poslove, učesnicima se obratio reisu-l-ulema IZ u BiH Husein-ef. Kavazović. On je u svome izlaganju podsjetio na izazove koje je pandemija donijela među kojima je i prilagodba novim modelima u odgojno-obrazovnom procesu. „S obzirom na to da se još uvijek nalazimo u stanju pandemije, i da je neizvjesno kada bi se ona mogla završiti, bit će neophodno i dalje pratiti stanje u obrazovanju i poduzimati neophodne mjere da se taj proces sačuva“, istakao je reisu-l-ulema. Pri tome, odao je priznanje imamima i muallimima, kojima, kako je istakao, pripada „najveća zasluga za održavanje obrazovnog sistema Islamske zajednice u BiH u vrijeme pandemije virusa COVID 19“, te dodao da uprave Rijaset trebaju nastaviti „bodriti njihovu inventivnost i prilagodljivost odgojno-obrazovnih i ljudskih resursa novim prilikama, stimulirati ih i posredovati u razmjeni iskustava i pronalaženju novih načina i metoda rada“.

Reisu-l-ulema je naglasio potrebu za ispitivanjem mogućnosti koje su na raspolaganju Islamskoj zajednici te istakao nužnost sagledavanja mekteba u kontekstu povezivanja s drugim odgojno-obrazovnim ustanovama. Uz to potcrtao je značaj i specifičnost mekteba u našoj tradiciji. „Iz tih razloga naš govor o mektebu ne može i ne treba biti odsječeno ostrvo koje nema svoje poveznice s obdaništem i školom. U svijetu islama obrazovanje nije nikada bilo samo društveno-ekonomsko pitanje, već primarno duhovno pitanje čovjeka“, kazao je reisu-l-ulema Kavazović.

Osvrnuvši se na značaj duhovnog i vjere u kontekstu kriza savremenog svijeta reisu-l-ulema je govorio i ulozi mekteba u tom smjeru. „Svjesni smo da mekteb i mektepska pouka ne mogu spasiti svijet, ali ti mali koraci, čak bih ih nazvao ostacima svijesti o tome da postoji druga, duhovna osnova svijeta, koja kruži u orbiti duhovne osi, može biti zrno nade koje ne smijemo izgubiti i od koje se ne smijemo udaljiti tako daleko da joj se ne mognemo vratiti“, zaključio je on.

Stalne vrijednosti mekteba i novi modeli

Izlagač na prvoj sesiji o temi Mekteb: temelj islamskog odgoja i obrazovanja

muslimana u Bosni i Hercegovini bio je muftija bihaćki hfz. Mehmed-ef. Kudić. On je govorio o historijskom razvoju mektepske pouke te načinima pouke. Podsjetio je na kontekst školstva u doba Osmanskog carstva, koje je u to doba i reformisano. Osvrnuvši se na izgradnju džamija, govorio je i o izgradnji sibjan-i mekteba u početku, kasnije i o reformiranom mektebu – mekteb-i ibtidaiji. „Mekteb je za muslimansku djecu bio najorganizovaniji vid nastave“, istakao je muftija Kudić.

O temi Mektepska pouka u okolnostima pandemije virusa Covid-19 u Bosni i Hercegovini govorio je Enes-ef. Svraka, šef Odjela za mekteb i mlade. Govoreći o online mektebu istakao je prednosti i nedostatke takve nastave. Zatim, efendija Svraka je ukazao na potrebu za digitalnom mektepskom poukom.

Sesija je nastavljena izlaganjima Sead-ef. Karišika i Nevres-ef. Mustafića koji su podijelili iskustva organizacije mektepske pouke u vremenu pandemije na području Mešihata IZ Slovenije. Između ostalog, veći dio svoga izlaganja posvetili su govoru o razvoju e-dnevnika.Tom prilikom upoznali su prisutne s načinom funkcionisanja i prednostima e-dnevnika u mektepskoj nastavi. O istoj temi, ali podjelivši iskustva sa područja IZB u Sjevernoj Americi govorio je Hazim-ef. Fazlić.

Uslijedila je diskusija popraćena nekolicinom komentara na izloženo. Otvorena su pitanja vremena i broja polaznika mektepske nastave kao i vrednovanje različitih segmenata rada muallima.

Iskustvo imama

Drugu sesiju o temi izazova organiziranja mektepske puke u okolnostima pandemije na nivou medžlisa otvorio je Salih-ef. Indžić, glavni imam MIZ Travnik. Pored ostalog, istakao je nekoliko izazova s kojima su se suočili: izazovi kadrovske i tehničke prirode te odbojnost polaznika spram novog načina pohađanja mektepske nastave. Govoreći o istoj temi učesnicima se obratio i Haris-ef. Mustajbašić, glavni imam MIZ Zvornik.

O izazovima u organizaciji mektepske nastave u vremenu pandemije na primjeru džemata Lukavica Donja, MIZ Živinice, govorio je imam Samir-ef. Krbuljić. Učesnike je upoznao s korištenim platformama, upoznavanju djece s korištenim platformama te formiranim grupama polaznika. U kontekstu realizacije Samir-efendija je istakao segment ponavljanja naučenog gradiva, a potom govorio o pozitivnim i negativnim iskustvima kao i organizaciji mektepske pouke s mjerama zaštite. Realizacija mektepske pouke i struktura časa u okolnostima pandemije virusa Covid-19 – izazovi i zapažanja tema je koju je izložio Muhamed-ef. Abaz, imam džemata Jezero, MIZ Sarajevo.

Vjeroučiteljica Enisa Gazija-Pajat djeleći vlastito i iskustvo svojih kolega govorila je o organizaciji nastave vjeronauke u osnovnim školama. Pri tome je istakla određene razlike između mektepske pouke i vjerounauke.

Dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici, Muharem Adilović, govorio je o temi Efikasnost poduzetih mjera Islamske zajednice u doba vanredne situacije izazvane pandemijom Covid-19 na primjeru Muftijstva zeničkog.

Potom je uslijedila diskusija o održanoj sesiji.

U posljednjem izlaganju direktor Uprave za vjerske poslove Ismail-ef. Smajlović se osvrnuo na prethodna izlaganja i ciljeve Okruglog stola. Potcrtao je da se nalazimo u vremenu digitalne revolucije te potrebu za stalnim usavršavanjem. „Tehnološke promjene drastično mijenjaju način na koji pojedinci, organizacije i vlade djeluju, što konačno dovodi do društvene transformacije kakve su se događale i u prethodne tri industrijske revolucije“, naglasio je direktor Smajlović. Pored toga, istakao je važnost stručnih usavršavanja na svim nivoima u okviru Islamske zajednice. U svome izlaganju iznio je preporuke i smjernice o organizaciji mektepske pouke u posebnim okolnostima.

Okrugli sto je završen obraćanjem zamjenika reisu-l-uleme Enes-ef. Ljevakovića, koji je podsjetio na očuvanje tradicionalne vrijednosti mekteba uz nastojanje uvođenja savremenih pristupa.