Sjećanje na istaknutog alima

Abdurahman-ef. Hukić spada u kategoriju istaknutih ličnosti koje su pružile cjelovit i značajan lični doprinos u djelovanju i afirmaciji najviših organa Islamske zajednice

USarajevu je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci 8. septembra, a u organizaciji Instituta za društvena i religijska istraživanja Tuzla, Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH i Gazi Husrev-begove biblioteke i pod pokroviteljstvom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, upriličen kolokvij povodom 100 godina od rođenja Abdurahman-ef. Hukića.

Kolokvij je organiziran kao prvi događaj u okviru novog projekta „Tezkiretnama“, kojeg je Islamska zajednica u BiH odnedavno pokrenula a koji u suštini predstavlja dokument čiji je cilj razvijanje strategije institucionalnog pamćenja, odnosno memorije ili sjećanja na značajne ličnosti zaslužne za islam, muslimane i Islamsku zajednicu u BiH.

O životu, ličnosti, radu i intelektualnom doprinosu Abdurahman-ef. Hukića govorili su: dr. Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja, mr. Muharem Omerdić i mr. Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke. Otvarajući naučni skup, prisutnima se prigodnim riječima obratio dr. Ekrem Tucaković, šef Odjela za visoko obrazovanje i kulturu Rijaseta IZ u BiH i član komisije za izradu projekta Tezkiretnama, kao i dr. Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ u BiH i idejni kreator Tezkiretname.

Osvjetljavajući ulogu Abdurahman-ef. Hukića u razvoju Islamske zajednice BiH i njenih institucija učesnici kolokvija su istakli važne činjenice iz života ovog istaknutog alima, predstavivši njegovu zanimljivu i inspirativnu biografiju, informacije i sjećanja na njegov angažman i rad, kao i bibliografiju njegovih autorskih, koautorskih i prevodilačkih djela i radova.

Predstavljajući životni put, dr. Šefko Sulejmanović je istakao da je Abdurahman-ef. Hukić bio svestrana ličnost, dugogodišnji i istaknuti funkcioner Islamske zajednice, učenjak, autor i prevoditelj velikog broja djela i radova, poliglota i čovjek koji svojim djelima zaslužuje da se stogodišnjica njegovog rođenja dostojno obilježi, i da se mlađim generacijama prenese u amanet sjećanje na takve ljude, koji su svojim životom, svojim perom, svojim radom, dali doprinos i obilježili vrijeme u kojem su živjeli. On je istakao da je bilo važno organizovati kolokvij jer javnost nije dovoljno upoznata sa likom i djelom Abdurahman-ef. Hukića.

- Osim što je vršio razne funkcije u okviru Islamske zajednice, Abdurahman-ef. Hukić je ostao zapamćen kao čovjek koji je dao veliki doprinos svojim radovima, kao autor i kao prevodilac – naveo je Sulejmanović.

Iznoseći podatke iz biografije, on se posebno osvrnuo na period kada je Hukić uhapšen i osuđen na 15. godina zatvora.

- Proveo je šest godina u Kairu, kada se vratio bio je osuđen i odslužio je osam godina zatvorske kazne. Nakon toga je pokušavao pronaći posao, ali niko ga nije želio primiti u službu. Tek 1960. godine je došao u Rijaset, bio je šef kabineta reisu-l-uleme Sulejman-ef. Kemure. Kasnije je radio kao direktor Gazi Husrev-begove biblioteke - rekao je, dodavši da time današnja manifestacija ima i simboličan karakter, jer je upriličena upravo u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, pojasnio je dr. Sulejmanović dodavši da u biografiji ne stoji zašto je bio uhapšen. Naime, po dolasku sa studija iz Kaira, njemu je bilo ponuđeno zaposlenje u Tuzli uz uslov da bude partijski angažiran. Kako to nije prihvatio tadašnje komunističke vlaasti osudile su ga oduzevši mu pritom očevu imovinu od 170 dunuma zemlje.

Na Hukićevu dosljednost i uspravnost u radu podsjetio je mr. Muharem Omerdić, koji je imao priliku raditi s njime. Služeći kaznu u zatvoru Zenica Hukić se posebno zbližio sa hfz. Mahmutom Traljićem. Hukićev doprinos u radu Islamske zajednice bio je velik. Pomagao je i prenosio iskustvo u radu Gazi Husrev-begove biblioteke, te doprinio povećanju tiraža Glasnika. “Abdurahman Hukić je jedan od najzaslužnijih ljudi za unapređenje kontakta Islamske zajednice s islamskim svijetom,” konstatirao je mr. Omerdić.

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, Osman Lavić je naglasio da se najveće zasluge Hukiću pripisuju za rad na polju pisane riječi, što je uostalom i urednik Aziz Kadribegović primijetio u članku o njemu. “To je, možda, zbog onoga što pisana riječ ostaje i što nam je ono primjetno,” zapazio je direktor Lavić, te naveo ono što je Hukić za života objavio. Tako je na razne teme i različite sadržaje potpisao oko 100 radova, a njegov opus obuhvata i prijevode, uredničke i izdavačke aktivnosti, radove na očuvanju naše kulturne baštine i sl. Objavio je i tri knjige: Kako ću obaviti hadž, Jugoslovenski vodič u arapski svijet i Vodič za turska jezička područja.