Istraživanjem je potvrđeno da je u Grapskoj počinjen genocid

Naučni skup o zločinima u Doboju: Naučnim radom ukazati na institucije i ideologije odgovorne za zlo/ Genocid potvrđen i sudskom presudom 1997. godine u Njemačkoj, a potom i u Strazburu 1999. godine

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, uz podršku Medžlisa Islamske zajednice Doboj, organizovao je 10. maja naučni skup pod nazivom “Zločini protiv čovječnosti i međunarodnog prava na prostoru općine Doboj 1992 - 1995. godine”. Dva panela naučnog skupa održani su u Grapskoj kod Doboja, selu uništenom 1992. godine u zločinu za koji je presuđena prva presuda za zločin genocida u Bosni i Hercegovini.

Naučni skup je dio manifestacije “Pamtimo - ne zaboravljamo” kojom se obilježava 30. godišnjica od početka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, s posebnim fokusom na počinjene zločine nad civilima, primarno Bošnjacima.

Presuda iz Njemačke

Reisul-ulema Husein-ef. Kavazović je nakon naučnog skupa, te mevludskog programa koji je održan u džamiji u Grapskoj, pozvao na jedinstvo, podsjećajući da se naš narod kroz različite etape borio za svoj identitet, i uvijek čuvao svoju narodnost, svoj jezik i svoju vjeru u džematu.

„Mi kao Bošnjaci ne možemo dozvoliti da se naša narodna snaga rasipa i da je neko kupuje za jeftine pare. To znači da se moramo sabrati, naše safove ojačati“, upozorio je reisul-ulema.

Poručio je, također, da “svako rasipanje dođe na naplatu”.

„Mi znamo gdje je naša kibla, u kojem pravcu mi kao narod idemo, u kojem pravcu se okrećemo. Naša duhovna kibla je Meka, ali dunjalučka kibla nam je naša Bosna i Hercegovina i naš narod u njoj, a i drugi narodi s kojima zajedno živimo“, rekao je reisul-ulema Kavazović.

Naučni skup je održan u dva panela, a uvodno obraćanje je održao prof. dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.

„Danas smo organizovali naučni skup u saradnji sa Islamskom zajednicom, što mi je posebno drago, jer jedinstvo nauke i vjere daju jedan potpun pristup. Mi smo danas imali niz izlagača koji su zločin u Grapskoj sagledali sa sociološkog, politološkog i historijskog aspekta“, rekao je Muratović, te najavio završetak studije “Zločini na području Grapske” koja je rezultat dugogodišnjeg istraživanja počinjenih zločina.

Najavio je da studiju planiraju promovisati na narednom obilježavanju godišnjice zločina 2023. godine.

„Istraživanjem je potvrđeno da je u Grapskoj počinjen genocid, a do sada smo utvrdili da je ovdje ubijeno 106 Bošnjaka, civila“, rekao je Almir Grabovica, viši stručni saradnik Instituta, koji je autor još neobjavljivene knjige “Genocid u Grapskoj”.

Podsjetio je da je genocid potvrđen i sudskom presudom 1997. godine u Njemačkoj, a potom i u Strazburu 1999. godine, na što se osvrnuo i Hikmet Karčić, naučni saradnik Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka (IITB).

„Ove godine se obilježava 30 godina od genocida u Grapskoj koji je dokazan na sudu u Njemačkoj i nakon trideset godina pokazuje se da je puno neispričanih priča u Bosni i Hercegovini, a Grapska je jedna od njih. Ovo je prilika da se na jednom mikrolokalitetu, povratničkom mjestu, pokaže kako se čuva sjećanje na žrtve genocida kroz i ovakve oblike memorijalizacije, pa i naučnih skupova“, kazao je dr. Karčić.

Urnek drugim medžlisima

Dodao je da Islamska zajednica, odnosno lokalni medžlis ima ključnu ulogu u aspektu memorijalizacije.

„Islamska zajednica, medžlis i lokalni imami su igrali ključnu ulogu u povratku, ali i memorijalizaciji kroz čuvanje sjećanja, izgradnju spomenika i druge načine. To pokazuje veliku ulogu lokalnih nivoa organizacije Islamske zajednice u čuvanju sjećanja, a primjer naučnog skupa iz Grapske može biti urnek za budući rad na memorijalizaciji u manjim sredinama“, zaključio je.

Muftija zenički Mevludin-ef. Dizdarević je u svom obraćanju ukazao da su važni procesi odvajanja istine od neistine. „Muslimani vjeruju da zlo ne stanuje u narodima ili religijama nego u konkretnom čovjeku. Mi vjerujemo da je krajnje pogrešno demonizirati bilo koji narod ili vjeru generalizirajućim optužbama ‘svi’, ‘svaki’ ili ‘uvijek’. Zločinci svoje zlodjelo nastoje upakovati u celofan velikih ideja. Naučnim, istraživačkim radom se postiže i to da se stigma sa naroda pravilno adresira na pojedinca, institucije i konkretne ideologije koje su istinski odgovorne za zlo, i da budu amnestirani oni koji nisu krivi“, rekao je muftija Dizdarević.

„Mjesec maj je veoma težak za Medžlis Islamske zajednice Doboj“, rekao je u svom obraćanju nakon mevluda glavni imam MIZ Doboj, Ibrahim-ef. Halilović, podsjećajući na 3. maj 1992. godine kada je najveći broj Bošnjaka protjeran iz grada Doboja na područje općine Tešanj. Naveo je kako su srušene džamije i drugi objekti Islamske zajednice. „Sljedećeg dana tenkovskim projektilima srušena je munara čaršijske džamije, gornje džamije u Doboju, džamije Selimija koja je simbol grada, sagrađena je davne 1520. godine, a potom biva u potpunosti uništena, minirana. Muškarci Bošnjaci bivaju hapšeni, odvođeni u logore, ubijani, žene silovane, imovina opljačkana“, podsjeća efendija Halilović.

2314 žrtava agresije

Na području Medžlisa Doboj od 1992. do 1995. godine uništeno je 19 džamija, 2 mesdžida, 8 mekteba, 8 vakufskih kuća, 8 pomoćnih objekata, ukupno 45 objekata Islamske zajednice i ogroman broj privatnih objekata protjeranih i ubijenih Bošnjaka. „Hvala dragom Allahu, ti objekti su obnovljeni. Međutim, Istraživačko dokumentacijski centar registrirao je 2314 žrtava rata, ubijenih i nestalih u općini Doboj. A to je nešto što se ne popravlja, ne obnavlja. Pored toga veliki broj protjeranih Bošnjaka, sa svojim porodicama, ostao je da živi i radi van Doboja. I to se danas itekako primjećuje i osjeća. Veoma dobro znamo zbog čega su naši šehidi ubijani, veoma dobro znamo radi čega su naši šehidi davali svoje živote, vjera, porodica, sloboda, čast, dostojanstvo, dom, toprak su principi zalivani krvlju naših šehida i nemaju alternativu, a jedinstvo u našem džamijskom safu mora biti prisutno u svakom segmentu našeg života“, poručio je Halilović.

Potraga za tijelima ubijenih

Kao domaćin u džematu Grapska gostima je dobrodošlicu poželio lokalni imam Haris-ef. Bečić. Govorio je o zločinima koje su srpske snage počinile u Grapskoj, kao i događajima koji su potom uslijedili.

„Posljedice napada na Grapsku bile su veliko razaranje civilnih objekata i 33 žrtve tog dana i sutradan još jedno. Najmlađa žrtva je imala 11 godina, dječak Delić Denis. Nakon zauzimanja Grapske, uslijedio je progon žena, djece i staraca. Muškarci su odvedeni u zatvor, a zatim u logore. Oko 400 Grapšćana je prošlo kroz logore širom BiH. Četrnaest muškaraca je ubijeno u logorima. Ovdje u Grapskoj 13. juna ‘92. ubijeno je 25 starih i iznemoglih osoba koje su tu ostale nakon 10. maja. Ukopani su u zajedničku grobnicu koja je potom više puta izmještana. Njihove kosti nisu do danas nisu pronađene“, kazao je efendija Bečić.

Od 106 šehida Grapske, 66 su bili borci koji su poginuli ovdje u Grapskoj i na ratištima širom BiH, a 40 osoba su civilne žrtve.

„Mi se svake godine 10. maja na ovakav način sjećamo svih naših šehida i događaja koji su se zbili u tom periodu i ne želimo dozvoliti da se zaboravi ono što je ovdje učinjeno i što su Grapšćani, muslimani, Bošnjaci proživjeli. Grapska je opljačkana, popaljena, porušena, opustošena, ali opet je evo hvala Allahu, dž. š., nikla iz pepela. Svakim danom se izgrađuje i uljepšava, iako su posljedice agresije teške i osjete se i dan danas“, zaključio je ef. Bečić.