Nakon šesnaest godina održana hafiska dova u Sanskom Mostu

U nedjelju, 8. maja, u Hamzibegovoj džamiji u Sanskom Mostu proučena je hafiska dova hafizu Ajdinu Haliliću. Ovo je druga hafiska dova u Sanskom Mostu održana nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Nakon što je uspješno okončao učenje hifza 9. februara ove godine pred Komisijom za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u Hamzibegovoj džamiji u Sanskom Mostu proučena je i hafiska dova hafizu Ajdinu Haliliću. Ujedno, to je druga hafiska dova u ovom gradu nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu. Uz izaslanika reisul-uleme direktora Behram-begove medrese u Tuzli Ahmeda Hatunića, hafiskoj dovi su prisustvovali muftija bihaćki Mehmed-ef. Kudić, glavni imam Medžlisa Sanski Most Mirza-ef. Žerić, izaslanik dekana Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Mustafa Hasani, izaslanik Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću hfz. Fuad Sedić, direktor Medrese „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“Zuhdija Handanović, načelnik općine Sanski Most Faris Hasanbegović, hafizi, imami, rodbina i prijatelji hafiza Halilića i džematlije.

Hafiz ponikao u sanskim džamijama

Nakon riječi dobrodošlice imama Hamzibegove džamije Husein-ef. Kovačevića, S posebnim osvrtom na značaj ove hafiske dove za Medžlis, na početku se prisutnima obratio i glavni imam Mirza-ef. Žerić. On se prisjetio hafiza Ajdina Halilića iz dječijih dana ukazavši na njegovu marljivost i lijepo ponašanje i u to doba. Istakao je i važnu ulogu roditelja u njegovom odgoju te u procesu hifza.

„Prilikom završetka polaganja hifza u Sarajevu gledao sam u dedu hafiza Ajdina. Gledao sam kako stari dedo od sreće i ponosa plače. Iako sam, kako kažu, tvrd na suzama, i moje oči su se tada orosile. Moram kazati da sam mu zavidio, ali da sam i ponosan bio, jer je Ajdin naše dijete. On je naš hafiz koji je ponikao u ovim sanskim džamijama. I hvala Allahu, dž.š., pa smo i mi to dočekali“, naglasio je glavni imam Žerić.

Na kraju, kazao je da je ovo veliki dan za Sanski Most. Posebno je ukazao na trud koji uposlenici Islamske zajednice ulažu u afirmaciji hifza.

Ponos muftijstva i Medrese

Hafiska dova je nastavljena učenjem Kur’ana prisutnih hafiza, a potom i obraćanjem muftije bihaćkog Mehmed-ef. Kudića koji se prisjetio i školovanja hafiza Halilića u Medresi u Cazinu. „Mi smo u Medresi govorili da će od tog djeteta biti, zaista, nešto na što ćemo mi biti ponosni. Evo, danas je prvo „ono nešto“, na što smi svi u Muftijstvu bihaćkom ponosni, a, vjerujem, i direktor Medrese, koji je zajedno sa svojim muderrisima ovdje danas“, kazao je, između ostalog, muftija.

Osvrnuvši se na broj porušenih džamija tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, među kojima je i Hamzibegova džamija u Sanskom Mostu, istakao je da se vraćanjem džamija vraća i islam, a uz to i hafizi. Dodao je da će Krajina uskoro imati oko pedeset hafiza.

I hafizi su zalog za budućnost

Učenje Kur’ana je završeno učenjem hafiza Halilića, a dovu je proučio muhaffiz hafiz Špendi Fidani. Vaz je održao izaslanik reisul-uleme Ahmed Hatunić, direktor Behram-begove medrese u Tuzli. Direktor Hatunić je istakao da su ovo važni i svečani trenuci za svakoga. „Stotinu četrdeset i četiri godine su prošle od vremena kada je pismenost podrazumijevala i kur’ansku pismenost. Neko je to tada gasio, odnosno pokušao da ugasi to svjetlo Kur’ana koje je godinama i dalje sijalo, ponekad tinjalo, pomalo

žarilo, ali, hvala Bogu, nikada nije nestalo s ovih prostora“, kazao je on. U svome govoru posebno je naglasio institucionalni trud Islamske zajednice u BiH koji se ulaže u očuvanju tradicije učenja i izučavanja Kur’ana kroz fakultete, mektebe, džamije, džemate i ostale ustanove. „Vjerujem i nadam se da će naši mladi hafizi, generacije naših imama, naših predvodnika, voditi naš narod ka jačanju njegovog duha, njegovog bića, njegove duhovne i moralne prakse. Ukoliko to budemo imali, nema straha i strepnje za našu budućnost“, poručio je Hatunić. Potom je uručio hafisku diplomu hfz. Haliliću, a ostali prisutni uručili su i prigodne poklone novom krajiškom hafizu.

Hafiska dova - međaš u Sanskom Mostu

Za hafiza Halilića, kako je istakao za Preporod, hifz je poseban proces učenja, neuporediv s drugim vrstama formalnog ili neformalnog učenja. „Sam proces hifza je zahtjevan, ali smatram da isti ne treba da preokupira osobu, posebno mladu osobu koja se može afirmirati i na drugim poljima“, ističe on. Upravo je u tom periodu, kako dodaje, završio fakultet s odličnim uspjehom, bio aktivan član udruženja studenata, mnogo čitao, putovao i posjećivao kulturne manifestacije i ostalo.

„Stoga, moje mišljenje je da je dobro planiranje vremena uvjet za uspješan proces hifza, a ne samo odricanje od druženja i drugih aktivnosti. Ashabi su, također, duži vremenski period učili hifz, posvećujući se njegovim značenjima i porukama. Moj cilj je bio završiti hifz, postavljao sam sebi uvijek neke vremenske okvire koje sam često probijao, ali uz ustrajnost i kontinuitet, te pomoć i podršku mog muhafiza hfz. Špendija Fidanija uspio sam svoj put hifza privesti kraju“, riječi su hafiza Halilića.

Iako nije, slijedom okolnosti, rođen u Sanskom Mostu, smatra ga rodnim krajem, jer tu je njegova kuća, tu je odrastao, te, kako ističe prve harfove naučio pred svojim muallimom Osman-ef. Hasanbegovićem. Prisjeća se da je upravo prethodna hafiska dova u Sanskom Mostu, 2006., godine, u njemu probudila želju za izučavanjem Kur’ana.

Osvrnuo se i na podatak o tome da u Sanskom Mostu nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu nije bilo hafiza iz tog kraja. „Tokom cijelog procesa imao sam na umu da će moj uspjeh na polju hifza biti podstrek i radost drugima iz mog mjesta i okoline da krenu putem učenja hifza. Nakon što sam položio hifz ta je vijest bila prihvaćena s oduševljenjem, ali i iznenađenjem, jer nisam mnogo govorio da sam u procesu učenja hifza“, rekao je on.

Posebno je govorio o segmentu mektepske nastave ističući i rad vrijednih muallima, a posebno njegovog imama Senad-ef. Omića. Pohvalio je nivo mektepske nastave u Sanskom Mostu uz isticanje da će ovaj grad biti bogatiji novim hafizima, a svoju hafisku dovu smatra „međašem između dva perioda“.

Dodaje da ga je proces hifza naučio, prije svega, ustrajnosti, pronalaženju snage za daljnji put nakon prepreka i teških trenutaka, a potom, između ostalog, i tome kako rasporediti vrijeme i obaveze.