preporod

Važnost sjetve Gledaj šta imam govori i radi

Kada se govori o važnosti sjetve i općenito poljoprivrede često se podsticaji za te poslove nalaze i u vjerskim tekstovima. Međutim, kada o tome govore imami koji se pored redovnih obaveza bave i poljoprivredom onda ti govori imaju posebnu snagu

E. SUBAŠIć

Na dunumu i po zemlje, efendija Ermin Zahirović iz Kaknja sije poznato povrće koje se uzgaja u bosanskim baščama. Prema njegovim riječima svako domaćinstvo bi trebalo, ako ima uslove, da odvoji određenu površinu za obrađivanje, jer on ne proizvodi samo za sebe, već i za još dvije ili tri porodice.

„Kada kažem da nešto proizvodim za sebe to znači da proizvodim za najmanje još tri kuće, za svoje roditelje, roditelje supruge pa djelimično i za sestru. Tokom cijele godine ove porodice imaju na raspolaganju namirnice koje su vrlo važne i stalno su u ishrani“, kazao je efendija Ermin, koji pored ovoga ima i pčele te na dunumu i po oko 100 sadnica jagodičarskog voća: borovnice, te aronije i maline u manjim količinama.

Zdravo i isplativo

„Kada govorim o jagodičarskom voću onda mislim i na proizvode od njih kao što su sokovi i džemovi. Cijelu godinu ja ništa ne kupujem. Također, imam uz to i košnice pa proizvedem i svoj med. I s ove strane moja porodica i oni koji konzumiraju sve ove proizvode imaju faktički najkvalitetniju hranu koju mogu pronaći“, kazao je efendija Ermin te istakao i dodatne koristi sadnje: „To nam je potrebno prije svega zbog zdrave hrane. Za ono što proizvedem kod sebe sto posto sam siguran je li i čime je tretirano. Ono što kupimo na pijaci ili u marketu, sve može stati pod veliki upitnik. Meni je, također, bitno jer je to fizička aktivnost. Neko se bavi drugim hobijima kao što je planinarenje, ali i ovo je lakši oblik fizičke aktivnosti koja nam je potrebna.“

Efendija Ermin ističe da je riječ o radu na polju kao dodatnom poslu ili hobiju i preporučuje svima da se bave time, ali je svjestan da je vrlo teško onima kojima je ovo jedini izvor prihoda.

„Pored vlastitog posla čovjek bi trebao uzgajati voće i povrće. Ako je ovo osnovna djelatnost nekome onda je ovo bez veće površine zemljišta, mehanizacije i pomoći države težak život. Težak je život poljoprivrednika. U tom kontekstu, u Bosni je još uvijek poljoprivredna djelatnost na granici isplativosti i teškog života“, kazao je efendija Ermin i na kraju istakao veliku isplativost za osobe koje bi bavljenjem poljoprivredom na manjim parcelama značajno popravile svoj budžet, a kao ilustraciju toga on navodi da samo od prodaje borovnica može platiti registraciju svog auta ili da može s porodicom na ljetovanje otići kada proda ono što mu nije nužno za korištenje i podjelu svojoj rodbini.

Bereket vremena: ne spava poslije sabaha

Kao imam i muallim efendija Ermin kaže da mu je poljoprivredna proizvodnja i opipljiv pokazatelj uspjeha, jer kao muallim uvijek je u dilemi da li je uspio izgraditi kod djece moralne osobine ili je to rezultat truda njihovih roditelja. „Kada se na polju nešto proizvede znam da sam svojim rukama posijao i Allahovom voljom dočekao. Te blagodati napune insanu dušu i to je, također, velika pomoć ljudima koji se nose sa stresom i svim onim psihičkim izazovima koje donosi današnje doba“, kazao je efendija Ermin.

Na kraju, neko može pitati kako efendija Ermin to sve stigne. Njegov odgovor je jednostavan: „Koristim bereket vremena. Godinama ne spavam poslije sabaha. Znam se vratiti sa svoje njive u kuću da niko i ne zna da sam već odradio dobrog posla tri-četiri sata. Uglavnom, kada se ovim bavite imate sigurno manje vremena za pijenje kahve i hodanje, ali treba naći mjeru u svemu“, zaključio je Ermin.

Za plastenik imama zna cijeli Kupres

Drugi primjer imama koji koristi blagoslov bosanske zemlje jeste Fahrudin-ef. Makić iz Kupresa.

Kada je došao u Kupres kao imam, uočio je zapuštena imanja Bošnjaka kao i većinu vakufsih parcela. U razgovoru s porodicom i užim krugom svojih prijatelja odlučio se polahko baviti obradom zemljišta jer mu to nije bilo strano, s obzirom da je od malih nogu s porodicom radio i školovao se od poljoprivrede, samo uz znatno manje parcele. Značajan dio Kupresa je pod poljoprivrednim parcelama i efendija Makić je u prvoj godini, tražeći sredstva od Rijaseta, posijao krompir na deset dunuma zemlje.

„Nakon te godine posijali smo heljdu, treću godinu zaredom sijemo pšenicu na vakufskim parcelama. Hvala Allahu ove godine nam je to baš dobro rodilo. Uz sve imamske poslove koje radim i nastavu u osnovnoj školi gdje predajem nađe se i vremena za sijanje u plasteniku koji nam je dala turska TIKA. To je za imama veoma lijepa stvar koja pomaže kućnom budžetu, a naravno proda se i u susjedstvu. Kupres je na 1.200 metara nadmorske visine i mnogi su mi govorili da plastenik i Kupres ne idu zajedno zbog surove klime, no bez obzira na sve mi smo probali i nismo se pokajali. Mnoge benefite ubiremo iz našeg plastenika. Komšiluk, koji je većinski hrvatski, dolazi kod imama i uzima plodove četiri mjeseca, te se kao ljudi druge vjere upoznaju s imamom koji na ličnom primjeru pokazuje da imami hoće i žele raditi samo treba malo truda i organizovanosti“, kazao je efendija Fahrudin. Prema njegovim riječima imam je taj koji treba pokretati džematlije, podsticati ih na rad uz lični primjer, a to je u Kupresu prepoznato.

Bosanska napuštena prostranstva

Napuštena zemljišta diljem Bosne ostavljaju dojam da mi više ne vjerujemo ni u drugu snagu zemlje – njen blagoslov. Zašto građani koji u dugovima preživljavaju bosansku svakodnevicu bježe od zemlje? Zar bosanska zemlja nije dosad, naročito tokom ratova, potvrdila da je blagoslovljena i da će dati plodove samo ako želimo? Naravno, nije svima suđeno i potrebno da obrađuju zemlju te da imaju lične proizvode, ali sjetimo se hadisa Muhammeda, a.s: „Ko ima zemlje neka je obrađuje ili neka svome bratu to omogući ne dajući je pod zakup.“Stoga, ko ne želi obrađivati zemlju dužan je zemlju predati bez ikakve naknade svom bratu, rođaku, prijatelju, džematliji da je on obrađuje. Veći problem od škrtosti na zemlju mogu biti samo oni koji imaju vremena, ali traže izgovore, ne žele ni dobiti besplatno zemlju za obradu. “Nema zaposlenijih ljudi od onih koji neće ništa da rade”, rekao bi pisac Molijer.

Prednja Strana

bs-ba

2022-05-15T07:00:00.0000000Z

2022-05-15T07:00:00.0000000Z

https://preporod.pressreader.com/article/281943136484426

Islamska Zajednica