Moć muzeja

Međunarodni dan muzeja, 18. maj:

Svjetsko internacionalno vijeće muzeja ICOM (International Council of Museums) je osnovano 1946, a za Međunarodni dan muzeja u svijetu određen je 18. maj. Taj dan se nizom muzejskih manifestacija i programa podiže svijest o važnosti i značaju muzejskih institucija u savremenom društvu. Svake godine Međunarodno vijeće (ICOM) odredi temu kojom će se predstaviti muzeji u tekućoj godini, a ovogodišnja tema je skrivena iza jednostavnog slogana Moć muzeja.

Svake godine ovaj datum se, posebnim nizom sadržaja, obilježava u muzejima Bosne i Hercegovine. Na Međunarodni dan muzeja osoblje Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine priredi mnoštvo različitih sadržaja koji, uz otvorena vrata i besplatan ulaz, nastoje približiti značaj i funkciju ove ustanove u društvu.

Kada je riječ o zbirkama iz Odsjeka za duhovnu kulturu Etnološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja, treba reći da, osim približno 17.000 zapisa folklornih jedinica, među kojima se nalaze epske i lirske pjesme, kao i one na prelazu, odnosno balade i romanse, zbirka ovog odjela sadrži desetak pojedinačnih svezaka među kojima se nalaze i oni od po 200, 300 pa i 1.000 pjesama.

Same pjesme dio su sadržaja koji čuvaju kulturu, način života, kao i etno-folklorističke odlike naroda koji ih je iznjedrio. Pjesme su prikupljane od svih naroda i narodnosti koji dijele jedinstven antropogeografski prostor Bosne i Hercegovine. Ipak, najviše je onih koje danas prepoznajemo kao bošnjačku narodnu poeziju. Među rukopisnim zbirkama koje zaslužuju pažnju se nalazi pjesmarica od 172 jedinice iz ostavštine historičara, pravnika i kulturnog djelatnika Muhameda Hadžijahića. Posebno vrijednu i probranu lirsku poeziju nalazimo i u zbirci Abduselama Abdulahovića, koji je i sam načinio izbor i redakciju pjesma, od prvobitno skupljenih 300, na sužen izbor od 126 jedinica koji je predao Zemaljskom muzeju. Zbirku je počeo skupljati još kao učitelj u Derventi, a napominje da je to isto činio i njegov otac te da je pjesme objavljivao u Poljupcima – listu učiteljskih pripravnika u Sarajevu, još u 19. stoljeću. Među značajnije rukopisne zbirke treba ubrojati i pjesmaricu koju je darovao Husaga Čišić iz Mostara. Postoji i jedna znakovita zbirka pjesama, pisana i sakupljana ženskom rukom. To je rukopisna zbirka Senije Bajraktarević u kojoj se nalazi 76 lirskih pjesama. Iz ženske sakupljačke radionice dolazi i zbirka učiteljice Ćime Karaga iz Šuice kod Livna. Osim pedesetak pjesma koje sadrži ova zbirka, tu se nalaze i narodne predaje kojima zbirka započinje. Obimom najveća zbirka, ali i najznačajnija sadržajem, koja je povjerena Zemaljskom muzeju na čuvanje, izašla je 2018. u priređivačkoj radionici autorice ovoga priloga. Riječ je o zbirci koja sadrži više od hiljadu pjesama, raspoređenih u pet svezaka koju je u decenijskom radu prikupio vjeroučitelj Smajl Bradarić, rodom iz Maglaja. Pjesme je sakupljao uglavnom po sjevernoj Bosni, u i oko Dervente, gdje je i radio kao učitelj, a njegova prikupljačka djelatnost odvijala se u vremenskom razdoblju između dva rata kao i poslije Drugog svjetskog rata (1937-1948). Posigurno dvije najmlađe zbirke lirskih usmenih pjesama su donesene s najnovijeg terenskog istraživanja obavljenog u proljeće 2010. u Konjicu. Jednu od njih, u digitalnoj formi, Zemaljskom muzeju je darovao prikupljač Emin Hebibović iz Glavatičeva koji je istu i objavio 2021. godine pod naslovom Zov zaborava, u izdanju Preporodovog općinskog društva u Konjicu. Ova značajna zbirka sadrži više od hiljadu jedinica među kojima prednjači bećarac kao lirska forma mlađeg postanka. Druga zbirka iz Konjica prikupljačka je ostavština Omera Rizvića i sadrži više od 500 pjesama različite starine. Zbirku je Zemaljskom muzeju ustupio njegov nećak, prof. Vehid Gagula.1

Na kraju, vratimo se na ovogodišnju ICOM-ovu temu – Moć muzeja. Ako je uloga muzeja da institucionalno pamti prošlost i da je čuva te priprema arhivsku građu za interpretacije prošlosti koje obavljaju kustosi, onda sasvim sigurno možemo reći da ove institucije posjeduju stanovitu moć. Sama činjenica da muzeji čuvaju materijalne i duhovne fenomene neke prošlosti daje im povlašten položaj, ali čini se da je ključna snaga u poziciji interpretacije. Naravno, treba uložiti mnogo truda, rada i vremena da se uspostavi baza i skupi građa koja omogućava rad i interpretaciju.

Kada je riječ konkretno o Zemaljskom muzeju BiH, možemo reći da on predstavlja solidnu tradiciju prikupljanja građe od preko 130 godina te da depoi njegova prostora sadrže više od tri miliona predmeta koji u svakom momentu vrijednim istraživačima omogućavaju da predstave neki fenomen, da rekonstruišu povijest i tradiciju svoje zemlje – od prvih fosila pronađenih na ovom prostoru, pa sve do najrecentnijih pojava. Moć je u znanju, ali moć je i u mogućnosti formiranja znanja, formiranja narativa. Zbog toga se ovim institucijama treba priznati značaj i posvetiti pažnja. Materijalni dokazi našeg postojanja nisu samo bitni da pokažu kontinuitet, oni su bitni i da nam pruže svijest o sebi samima, znanje o nama iz vlastitog ugla, a to je put do uspostave samopoštovanja – jedne od presudnih odrednica u formiranju zdravog društva.

za prijavu informacije i eventualno ustupanje predmeta iz privatnih kolekcija radi izlaganja u izložbi Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, pod visokim pokroviteljstvom reisu-l-uleme, pokrenuo je projekat pod nazivom: Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne.

Projekat je višedimenzionalan i multidisciplinaran. Uz društveno-politički, kulturno-historijski, vjersko-duhovni segment islama u Bosni i Hercegovini, projekat predstavlja djela islamske umjetnosti i arhitekture na prostoru Bosne i Hercegovine, od rane pojave islama na ovim prostorima do savremenosti, kako u vidu izložbe, tako i u digitalnom formatu.

U okviru projekta definisane su 23 sekcije (Evropa u ogledalu Bosne, Od Kulina bana do našijeh dana, Istočno pitanje, Islam u vremenu, Raznolikosti, Islam u pluralu, Grad, Institucije, Znanje i obrazovanje, Kultura knjige, Allah je Lijep i voli ljepotu: umjetnost visokog stila, Sevdah, Bosanski svjetovi mističkog islama, Milosrđe, Dunjaluk i ahiret, Prostori intime, Žena, Žive vode, Zeleni islam, Preplitanja, Ćeif i merak, Savemeni odjeci, Zvijezde na istočnom i zapadnom nebu.) u kojima će biti zastupljeni, sučeljeni i dovedeni u vezu arhivski dokumenti, faksimili, rukopisi, historijske karte, stare razglednice, knjige i periodika, fotografije, audio, video, 3-D zapisi, modeliranje u AR/VR tehnologiji te brojni skupocjeni artefakti, kako iz muzeja tako i iz privatnih kolekcija, koji pripadaju domeni likovnih i primijenjenih umjetnosti, u formi unikatnih radova u metalu, staklu, keramici, drvu, tekstilu, kamenu, plemenitim metalima, na papiru kao i originalne slike, grafike i radovi unikatnog dizajna.

Zvanično otvaranje projekta će biti organizovano posebno pripremljenom izložbom koja će premijerno biti realizirana u Sarajevu početkom maja 2023. godine. Izložba će nakon Sarajeva obići zemlje regiona i prestižne evropske gradove kao što su Brisel, Beč, Berlin, i drugi.

Osim izložbi, sva istraživanja o autentičnim umjetninama će se konstantno prezentirati u digitalnoj formi putem specijalizovane dvojezične web-stranice (na bosanskom www.iskustvobosne.ba i engleskom jeziku www.bosnianexpeirence.com) putem koje će se domaća i svjetska javnost upoznavati sa našim najreprezentativnijim kulturno-historijskim nacionalnim blagom.

Osim zvaničnih domaćih i inostranih muzejskih kolekcija, projekat je otvoren i za sve vlasnike privatnih artefekata i kolekcija iz domena našeg naslijeđa.

Ovim putem pozivamo vlasnike privatnih jedinstvenih predmeta i kolekcija od značaja na naše nacionalno naslijeđe, koji do sada nisu naučno obrađeni i javno prezentirani, da svoje predmete iz privatnih kolekcija, jedinstvene razglednice, fotografije, umjetničke artefekte, dokumente i druge predmete, za koje procjenjuju da bi mogli biti zanimljivi za izložbu ili za naučnu obradu i predstavljanje na web-stranici, da se uključe u projekat tako što će se javiti ovlaštenim istraživačima u okviru projekta i omogućiti im uvid u umjetnine koje su u njihovom vlasništvu. Shodno procjeni istraživača, sa istima će nakon toga biti sklopljen ugovor o omogućivanju naučne obrade, ili čak ustupanju umjetnina za potrebe izložbe, a njihova imena će uz umjetnine biti istaknuta na izložbi.

Svi vlasnici privatnih kolekcija za više informacija se mogu javiti na broj telefona 033-533-000 Uprave za obrazovanje i nauku ili na mail: uprava.oin@rijaset.ba, te uz adekvatan kratki opis i fotografije delegirati svoje umjetnine shodno regiji nekom od istraživača istraživačkog tima: Unaprijed Dr. Šefko Sulejmanović (Tuzlanska regija) Dr. Hajrudin Balić (Sandžak) Mr. Suad Mahmutović (Krajina) Azem Feriz (Hercegovina) Lejla Bektaš (Sarajevo i centralna Bosna)

Vam se zahvaljujemo,