preporod

Bliski istok: povratak domaćoj poljoprivredi

Za vlade na Bliskom istoku rat u Ukrajini i očekivani manjak uvoza pšenice ove godine znače da je nezavisnost od hrane iz inostranstva glavni prioritet, zbog čega su pokrenuli niz aktivnosti kako bi smanjili svoju gotovo potpunu ovisnost o uvozu pšenice.

„Napori su se nakon pandemije koronavirusa i rusko-ukrajinske krize ponovo udvostručili”, kaže za DW Najl Kiliam iz londoskog Chatham House, te ističe da Egipat, koji je sa svojih 102 miliona ljudi zbog rata u Ukrajini ima posebno izražen problem snabdijevanja pšenicom. Prema prognozama, stanovništvo će ove godine pojesti oko 120 miliona tona pšenice, a zemlja trenutno proizvodi deset miliona. Ostatak se uvozi, s tim da 80 posto dolazi iz Ukrajine i Rusije.

“Ove godine vlada je dodijelila ekvivalent od skoro 102.000 hektara zemlje za uzgoj pšenice, a sljedeće godine ova površina će se udvostručiti. I to je dodatak na više od 600.000 hektara koje smo obrađivali u proteklih nekoliko godina. Pšenica se sada uzgaja ne samo u plodnoj delti Nila, već i u pustinjskim regionima Gornjeg Egipta, iako je tom suhom zemljištu potrebno više đubriva”, kazao je za DW Aladin Hamvi, biotehnolog u Međunarodnom centru za poljoprivredna istraživanja u sušnim područjima (ICARDA).

Vlada također podstiče domaću proizvodnju tako što poljoprivrednicima daje sjeme koje daje veće prinose, te se obavezala da će otkupiti više od šest miliona tona pšenice od farmera po utvrđenoj cijeni. Egipat subvencioniše hranu za 70 posto stanovništva - posebno hljeb, koji je osnovna namirnica svakog obroka. Zbog toga se u budućnosti razmišlja o miješanju pšenice sa ječmom. „Ječam raste na suhom, neplodnom tlu sa visokim sadržajem soli, a to nije slučaj sa pšenicom“, objašnjava Mihael Baum, direktor za istržavanja ICARDA.

Hamvi napominje da se sve više pšenice uzgaja u uzdignutim lejama. „To štedi do 25 posto na navodnjavanju, zahtijeva 15 posto manje sjemena i povećava prinos usijeva do 30 posto“, kaže Hamvi. U Libanu se pšenica uzgaja na 50.000 hektara - međutim, za 6,5 miliona stanovnika potrebno je 180.000 hektara obradive zemlje.

„Lokalni proizvodi postali su konkurentniji i atraktivniji“, kazao je za DW Mihael Bauer iz Fondacije Konrad Adenauer u Bejrutu, ističući da u vrijeme gotovo potpunog pada ekonomije u Libanu „sektor poljoprivredne tehnologije je jedno od rijetkih područja koje je u rastu“.

Jedan primjer je projekat vertikalnih bašti koji je pokrenuo inženjer zaštite okoline Ziad Abi Šakir. On pretvara ravne krovove kuća u Bejrutu u vertikalne povrtnjake i planira vertikalne pijace.

Svjetska banka je jedan od glavnih ponuđača kreditne i finansijske pomoći u regionu. Ona upozorava da će nesigurnost hrane ostati sve veći izazov u godinama koje dolaze - ali vidi i moguća rješenja. „Lokalna poljoprivreda i hrana mogu biti motori ekonomskog rasta i stvoriti radna mjesta za mlade stručnjake. Bliski istok i Sjeverna Afrika mogu vratiti svoje historijsko vođstvo u poljoprivrednim inovacijama ulaganjem u pionirske metode i tehnologije koje odgovaraju na promjenjivu klimu, kao što su hidroponika, poljoprivreda prilagođena zemljištu i sigurna upotreba prerađene vode“,smatra Ferid Belhaj, koji je u Svetskoj banci potpredsjednik odjeljenja za Bliski istok i sjevernu Afriku.

Poljoprivredna tehnološka kompanija Pure Harvest iz Abu Dabija smatra se jednim od takvih pionira. Kompanija proizvodi poljoprivredne proizvode pomoću hidroponike, tako da usijevi rastu na mineralnim hranljivim rastvorima umjesto na zemljištu, izvještava DW.

Globus

bs-ba

2022-05-15T07:00:00.0000000Z

2022-05-15T07:00:00.0000000Z

https://preporod.pressreader.com/article/282333978508362

Islamska Zajednica