Islamska zajednica otvara svoje prvo obdanište u Sarajevu

Početkom septembra počinje s radom prva predškolska ustanova Islamske zajednice u glavnom gradu BiH

Obdanište će biti otvoreno u naselju Dobrinja, u blizini Dobrinjske gimnazije, a planirano je da nakon toga budu otvorena obdaništa i u drugim sarajevskim naseljima. „U prvom ciklusu planiramo upis oko 50 djece, a nakon toga i mnogo više, kako budemo povećavali kapacitete“, kazao je glavni imam Abdulgafar-ef. Velić. U skladu sa misijom Islamske zajednice i vodeći računa o potrebama različitih kategorija svojih članova, posebno mladih, efendija Velić je najavio da će Medžlis Sarajevo ove godine otvoriti i Centar za mlade u užoj gradskoj zoni, uz Gradsku tržnicu.

Centar za mlade

Ovaj centar će raspolagati sa oko 400 m2, u kojem će biti smješten društveni prostor s kuhinjom, multimedijalna sala, sala za sastanke i rad, te prostor za produkciju i vođenje webinara. “Bit će to mjesto u kojem će se okupljati mlade iz Sarajeva i mjesto u koje će dolaziti mladi iz cijele naše domovine i dijaspore. Bit će im na raspolaganju brojni sadržaji koji će zadovoljiti njihove potrebe, ali i pomoći da obogate svoje iskustvo i postanu društveno korisni članovi naše zajednice”, poručio je Velić.Ove godine, također, planiran je i početak izgradnja još jednog centra za edukaciju kod Istiklal džamije u sarajevskom naselju Otoka. “Planirano je da centar ima multimedijalnu salu, vrtić, prostor za mlade. Na drugom spratu ovog objekta planiramo izgraditi smještajne kapacitete za učesnike svih naših programa, čime ćemo postići i doprinijeti ekonomskoj samoodrživosti, kako centra tako i džamije”, najavio je Velić.

Dom za stare

Nastojeći zaokružiti svoje djelovanje, od vrtića do domova za stare, MIZ Sarajevo je pokrenuo i potrebne aktivnostima na osnivanju staračkog doma Islamske zajednice u Sarajevu. Osim navedenih kapitalnih projekata koji će biti pokrenuti u predstojećem periodu, Medžlis Sarajevo planira i izgradnju nekoliko džamija u Novom

Gradu i Ilidži, tekije u Vogošći, brojnih drugih vakufskih objekata, te podzemnih garaža.

Posebno je istakao angažman imama u radu sa mladima kroz Mrežu mladih, te angažman na realizaciji brojnih humanitarnih aktivnosti, čime se ističe opredjeljenje Medžlisa da kontinuirano vodi brigu o onima kojima je pomoć najpotrebnija.

„Sve navedeno, moguću je isključivo zbog toga što imamo jasan cilj i organizaciju koja je spremna da ove aktivnosti i realizira. Naši imami su istaknuti pojedinci i visokoobrazovani ljudi. Među su njima brojni hafizi, doktori nauka i alimi“, kazao je ef. Velić.

Osim navedenih kapitalnih projekata koji će biti pokrenuti u predstojećem periodu, Medžlis Sarajevo planira i izgradnju nekoliko džamija u Novom Gradu i Ilidži, tekije u Vogošći, brojnih drugih vakufskih objekata, te podzemnih garaža.

Povelja Hasan Kaimija za životno djelo za 2022. godinu uručena je, 14. jula prof. dr. Hilmi Neimarliji. Ovo značajno priznanje ovogodišnjem laureatu su uručili reis-l-ulema Husein-ef. Kavazović i muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović.

Kako su istakli organizatori kulturno-vjerske manifestacije „Dani Hasan Kaimije 2022“, odluka da se ove godine Povelja Hasan Kaimija dodijeli profesori Neimarliji je donesena uvažavajući ukupni doprinos koji je svojim predanim radom dao Islamskoj zajednici i muslimanima u Bosni i Hercegovini, a i našem društvu u cjelini, prije svega kao nosilac odgovornih dužnosti u Islamskoj zajednici i najvišim predstavničkim organima države Bosne i Hercegovine, cijeneći naučni doprinos razvoju islamske i društvene misli u svojstvu istaknutog intelektualca među Bošnjacima, univerzitetskog profesora, urednika glasila i izdavačke djelatnosti Islamske zajednice. Istaknuto je nesebično zalaganje prof. dr. Neimarlije na planu čuvanja duhovnog i kulturnog identiteta Bošnjaka, teritorijalnog integriteta i suvereniteta države Bosne i Hercegovine. Prof. dr. Hilmo Neimarlija rođen je 2. augusta 1950. godine u Ričici kod Kaknja. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio je školske 1969/70. godine. Školovanje je nastavio na Odsjeku za sociologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Godine 1974. izabran je za asistenta na kolegiju za filozofiju Fakulteta političkih nauka, ali zbog nemogućnosti da uskladi lična uvjerenja i politički etablirana društvena očekivanja, krajem 1975. godine sporazumno napušta mjesto asistenta. Nakon otvaranja Islamskog teološkog fakulteta izabran je za asistenta-predavača na nastavnim predmetima Uvod u sociologiju i Povijest filozofije. Postdiplomski studij filozofskih nauka pohađao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu preuzima obaveze u institucijama političkog i društvenog života suprotstavljajući se agresoru i dajući svoj doprinos u odbrani domovine. Nakon agresije nastavlja s obavljanjem odgovornih dužnosti u najvišim predstavničkim organima države Bosne i Hercegovine i Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Doktorsku disertaciju pod nazivom Morfologija svjetske povijesti Oswalda Spenglera odbranio je 2002. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Godine 2002. angažiran je na Fakultetu islamskih nauka u svojstvu vanjskog saradnika na dva kursa sociologije i dva kursa filozofije.

U dva saziva biran je za predsjednika Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Godine 1997., dok je obnašao funkciju predsjednika Sabora,zajedno sa generalnim sekretarom Rijaseta Islamske zajednice Muhamedom Salkićem, sačinio je nacrt Ustava Islamske zajednice. Bio je član Upravnog odbora Filozofskog fakulteta u Sarajevu i predsjednik Upravnog odbora Fakulteta islamskih nauka, predsjednik Fondacije „Popis 2013“i predsjednik Upravnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Predsjednik je Upravnog odbora Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.