preporod

Dovišta kao čuvari islama i međaši Bošnjaka

Program manifestacije Dani bosanske duhovnosti: Karići 2022 otvoren je 28. jula okruglim stolom Bosanska dovišta: vjera i tradicija, održanom u Bošnjačkom institutu u Sarajevu. Organizator ove manifestacije je Muftijstvo sarajevsko.

H. H.

Učesnici okruglog stola bili su dr. Samed Omerdić, dr. Elvir Duranović i prof. dr. Ćazim Hadžimejlić. Uz muftiju sarajevskog Nedžad-ef. Grabusa okruglom stolu su prisustvovali glavni imami medžlisa Sarajevo, Olovo i Vareš, imami i drugi gosti.

Historijska kretanja i kontekst Bosne

Dr. Samed Omerdić je u svome izlaganju govorio o slijedu događaja i širenju islama, kao i običaja, posebno u kontekstu turkijskih naroda podsjetivši na bliskost u interpretacijama islama tih naroda s učenjem islama u Horasanu. Kao što su među tim narodima islam širili horasanski derviši, tako su i njihovi nasljednici, oni koji su širili islam prema Anadoliji, zapadu, pa i Balkanu nazivani rumskim dervišima. Naglasio je da su oni imali veliku ulogu u preoblikovanju predislamskih običaja među narodima.

Prije svega, u uvodnom dijelu je podsjetio na rezultate istraživanja koji pokazuju da u slučaju konverzije iz jedne u drugu vjeru, narodi, ipak, nastoje zadržati stare običaje.

U nastavku dr. Omerdić je podsjetio da je administrativni islam u Bosnu došao sa sultanom Mehmedom Fatihom, ali da su, ipak, mnogi saglasni da je islam u ovim krajevima došao mnogo ranije s dervišima. Dodao je da su uz administrativni islam postojali i derviški redovi koji su imali veliki utjecaj. S tim u vezi, šejhovi i derviši su imali veliku ulogu među turkijskim narodima. Također, naglasio je da su turkijske zajednice imale susrete s različitim religijama i religijskim kultovima, a potom se osvrnuo na procese selidbe tih naroda u Anadoliju u 12. stoljeću, podsjetivši i da je prihvatanje islama sve do kraja 14. stoljeća bilo spontano.

Kada je riječ o rumelijskim dervišima i njihovoj ulozi u širenju islama na ovim prostorima, posebno je istakao da su oni zajedno s domaćim stanovništvom, s obzirom da su već poznavali tradiciju i važnost medžlisi-zikrova na brdima, planinama, izvorima voda i drugim mjestima, već postojeća religijska vjerovanja i običaje islamizirali i zadržali. Između ostalog, prisutne je podsjetio na važnost i ulogu dva religijska elementa karakteristična u našim krajevima: učenje mevluda i medžlisi-zikra, odnosno, jedan koji se odnosi na čovjeka, poslanika Muhammeda, a.s., i drugi koji se odnosi na direktnu vezu s Bogom, dž.š.

Naglasio je specifičnost da se tradicija islama u našim krajevima razvijala kroz školski diskurs, a bosanski šejhovi su bili integrisani u školski sistem. Pri tome, tesavvuf je bio ravnopravna disciplina s drugim disciplinama islamskih nauka, što je i danas slučaj na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.

Bitnim je istakao ljudsku percepciju fenomena osame, odnosno samih planina i brda kroz historiju, kao mjesta bližih nebu. Iz tog razloga, podsjetio je na slučaj poslaničke povijesti i događaja iz njihovih života koji su se odvijali na brdima i planinama. Također, o fenomenu brda i planina u tom kontekstu, dodao je, svjedoči i mitologija određenih naroda.

Dovišta i identitet Bošnjaka

U svome izlaganju dr. Elvir Duranović je naglasio, prije svega, krhku prirodu čovjeka, „bića koje traži snagu na dovištima“. U nastavku, govorio je o preplitanju islamske prakse i običaja naslijeđenih iz ranijih historijskih perioda na prostoru Bosne i Hercegovine i Balkana. Istakao je da su staroslavenski elementi u našoj kulturi najbrojniji te da dovišta situirana u prirodi imaju staroslavensko porijeklo. Između ostalog, dr. Duranović je naglasio da je islam prije dolaska u Bosnu prošao dug put. Potom je govorio o razumijevanju značaja i važnosti ličnosti evlija, šehida, posjete mezarovima i turbetima evlija u našem narodu. Podsjetio je da su takvi uglednici često, osim duhovne uloge imali i ulogu iscjelitelja – duhovnih liječnika.

U zaključnom dijelu, govoreći o značaju dovišta za identitet Bošnjaka, dr. Duranović je posebno istakao period od vremena Austro-Ugarske do danas obilježen brojnim društvenim, a posebno političkim previranjima. Podsjetio je na izloženost udarima identita Bošnjaka u tom periodu, a između ostalog i na činjenicu da su Bošnjaci nazivani Turcima. Dodao je da su neki komšijski narodi gradili mit o Kosovskom boju, o „turskom jarmu“, odnosno o predziđu kršćanstva. Istakao je da su ti mitovi itekako vrijedni pažnje u kontekstu posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Bošnjaci su kroz običaj i usmenu tradiciju njegovali svoj identitet koji seže mnogo prije dolaska Osmanlija na ove prostore, podsjetio je on. Naglasio je da su dovišta međaši koji Bošnjake određuju prema izvanjskom okruženju te da to nisu sveta mjesta muslimana već Bošnjaka.

Dovišta su čuvari tradicije

Treće izlaganje imao je prof. dr. Ćazim Hadžimejlić govoreći, pored ostalog, o specifičnosti dovišta i dove. Pri tome je naglasio da je upravo to sačuvalo islam, kulturu, umjetnost, ali i druženja na ovim prostorima.

Dr. Hadžimejlić je govorio o vrstama dova koje susrećemo u našim krajevima, pri tome navodeći četiri vrste. Prva je feth dova, odnosno dovišta koja se referiraju na dolazak sultana Mehmeda Fatiha i njegov boravak u određenim mjestima u Bosni. Potom, kišna dova. Zatim murad dova, kada je riječ o potrebama i željama ljudi te dova zahvale, koja je bila uvijek zastupljena, kako je istakao.

Uz uobičajene vrijednosti dove i dovišta dodao je da su dove imale značaj i u okupljanju, druženju i upoznavanju ljudi. Prisutne je podsjetio i na karakterističnost postojanja muških i ženskih dovišta u Bosni i Hercegovini.

Okrugli stol je zaključen obraćanjem muftije sarajevskog Nedžad-ef. Grabusa. On je ukazao na važnost tretirane tematike u cilju otklanjanja određenih dilema koje postoje u našoj zajednici u odnosu prema dovištima. Također, podsjetio je i da su Karići simbol naše duhovnosti.

Ovogodišnji pokrovitelji manifestacije su reisul-ulema IZ u BiH Husein-ef. Kavazović i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović. Program manifestacije je nastavljen u Karićima, klanjanjem džuma-namaza u Hajdar-dedinoj džamiji 29. jula, koncertom duhovne muzike u Visokom, potom narednog dana učenjem mevluda i zikra u spomenutoj džamiji. Centralni događaj je održan 31. jula u Hajdar-dedinoj džamiji učenjem hatma-dove.

Manifestacije

bs-ba

2022-08-01T07:00:00.0000000Z

2022-08-01T07:00:00.0000000Z

https://preporod.pressreader.com/article/281874417162067

Islamska Zajednica