Vrijedilo se roditi, ovo izgraditi i umrijeti

Aziz-ef. Hasanović, muftija u Hrvatskoj, za Preporod govori o gradnji džamije u Sisku kao generacijskom projektu, ali i o načinima na kojima gradnja džamije doprinosi izgrađivanju zajednice muslimana i ukupnog ambijenta. U tom smislu, naš sagovornik ističe i važan jubilej - 30 godina islamske vjeronauke u školama u Hrvatskoj te iznosi dalje planove za napredak muslimanske zajednice u nama susjednoj zemlji

Preporod: Ovih dana vjerovatno ste više puta morali govoriti o gradnji – ideji i toku tog procesa – i šta znači Islamski centar i džamija u Sisku za muslimane i hrvatsko društvo u cjelini, ali radi naših čitatelja te historijske važnosti želimo da to ostane zapisano i u ovoj formi.

Hasanović: Govoriti o ovako lijepom povodu u ozračju otvaranja Islamskog kulturnog centra u Sisku ne može umoriti. Riječ je o realiziranju ideje koja je začeta još 1967. godine. Možda ne u ovakvom obliku ali zasigurno s velikim žarom i potrebom tamošnjih muslimana. Generacije muslimana su živjele i umrle u Sisku bez ovakvog objekta. Svevišnji Allah je počastio ovu generaciju da se utka u Njegov hram i da ostavi trajno dobro generacijama koje dolaze. Jednom prilikom sam rekao “vrijedilo se roditi, ovo izgraditi i umrijeti”. Stojim pri tim riječima. S ovim centrom muslimani Siska, ali i grad Sisak dobivaju novo mjesto susreta, novu mogućnost duhovnog, kulturnog i intelektualnog profiliranja. Raduje me da su to Siščani prepoznali i da se svi raduju ovom otvorenju. Najbolje to govori objava taksiste koji nije musliman da će na dan otvorenja prevoziti sudionike tog velikog i neponovljivog slavlja u Sisku.

Ovoga ništa ne bi bilo da nije bilo velikodušnosti predsjednika Republike Turske g. Redžepa Tajipa Erdoana koji je tokom svoje posjete Republici Hrvatskoj 2016. godine obećao pomoć. Svevišnji mu je pomogao da ovo, Bogu ugodno djelo, završi i hvala Bogu otvori. TIKA je ovaj projekt finansirala do kraja.

Naše zahvale idu bratskom i prijateljskom narodu Turske, Vladi Republike Turske i cijenjenom predsjedniku g. Redžepu Tajipu Erdoanu. Ime Redžep Tajip Erdoan od ovoga trenutka će biti uklesano u temelje naše zajednice. U znak zahvalnosti posvećujemo mu ovaj centar. To će biti centar promoviranja kulture dijaloga i univerzalnih vjerskih i moralnih vrijednosti za koje se i predsjednik Erdoan zalaže.

Vrijednost – i arhitektonska, i duhovna i društvena

Preporod: Kompleks je reprezentativan i estetski je jedinstven u Evropi, pa možemo kazati i u svijetu. Nakon centra u Rijeci, na određen način postavljate standard u izgradnji džamija u Hrvatskoj. Planirate li održati takav standard i u budućem razvoju infrastrukture u Hrvatskoj?

Hasanović: Otvorenjem Islamskog kulturnog centra grad Sisak dobiva unikatni arhitektonski objekat te se na svjetskoj kulturnoj i vjerskoj karti potvrđuje kao multikulturalno i međureligijsko središte u kojem svi građani žive skladno i u zajedništvu. Svaki islamski centar u Hrvatskoj daje jednu novu arhitektonsku vrijednost gradu u kome se nalazi. Spomenuti Islamski centar u Rijeci je odredište mnogih profesora arhitekture iz Evrope da ga posjete i da se uvjere u arhitektonsko čudo. Ne sumnjam da će takav odnos biti i u Sisku jer je zaista unikat. Standardi su postignuti, teško ih je držati ali moramo se potruditi.

Preporod: Ranije je najavljivana izgradnja islamskih centara i u Dubrovniku, Puli, Osijeku i sigurno je da i drugi gradovi imaju potrebu

Trideset godina Islamske vjeronauke u školama Republike Hrvatske dovoljan je period da sagledamo učinkovitost i rezultate vjeronauke u javnom prostoru. Prilika je to bila da na interdisciplinarni znanstveni način odgovorimo na neka pitanja koja se često pojavljuju u javnom prostoru.

za ovim tipom vjerske infrastrukture – bilo da govorimo o izgradnji novih ili obnovi starih objekata. Koje gradove biste izdvojili kao prioritetne?

Hasanović: U Strategiji razvoja Islamske zajednice 2020-2030. navedeni su i svi infrastrukturni projekti koje ste spomenuli u vašem pitanju. Na sjednici Mešihata održanoj 4. septembra u novom Islamskom kulturnom centru u Sisku, Mešihat je prihvatio preliminarno izvješće o izgradnji Islamskog kulturnog centra u Sisku, istovremeno je utvrđen 8. oktobar ove godine za polaganje kamena temeljca za izgradnju islamskog centra u Osijeku. Projekat je već dobio dvije međunarodne nagrade iz oblasti arhitekture, a nije ni počeo s radom. Riječ je, zaista, o jednom projektu koji će biti na ponos i diku svima u Osijeku. Nakon Osijeka je u bližoj budućnosti, jer je dokumentacija sva gotova, islamski centar u džematu Maljevac – Medžlis Islamske zajednice Karlovac na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom. Projektna dokumentacija je u toku za centre u Dubrovniku i Puli. To pratimo i usmjeravamo skladno našim mogućnostima i finansijskim potencijalima. Potrebe su još veće jer nam nedostaje bolje rješenje u Poreču, Splitu, Zadru. Nadamo se i molimo Svevišnjeg da nam pomogne, a pozivamo sve ljude dobre volje da budi vakifi ovih projekata i da na svoj način pomognu koliko mogu.

Preporod: Znamo da je planirana i izgradnja pomoćnih objekata Islamske gimnazije. O čemu je riječ i postoje li novi izazovi ili potrebe kada je riječ o Nastavnom planu i programu?

Hasanović: U spomenutoj Strategiji razvoja naše Zajednice je i izgradnja nove zgrade Islamske gimnazije i Instituta za arapski jezik i islam zajedno s Učeničkim i studentskim domom. Islamska gimnazija kao sljednica Zagrebačke medrese dr. Ahmeda Smajlovića ove godine obilježava 30 godina od početka rada. Trenutno djeluje u sklopu Islamskog centra u Zagrebu, a potreba za boljim uvjetima i povećanjem kapaciteta je vidljiva. Veliki broj studenata koji studiraju u Zagrebu, a potreban im je smještaj, izgradnjom ovog objekta imali bi kvalitetno rješenje. Utvrđena je dinamika aktivnosti i nadamo se da ćemo biti u prilici o tome ubrzo opširnije govoriti. Što se tiče Nastavnog plana i programa, Nastavničko vijeće, Školski odbor a potom i Mešihat Islamske zajednice kao osnivač i utemeljitelj redovito usklađuje s potrebama i izazovima vremena i prostora. S velikim zadovoljstvom mogu kazati da je prosjek na državnoj maturi u našoj školi veći od prosjeka u državi. Ove godine on je bio 4,00. To je potvrda predanog rada svih uposlenika u odgojno obrazovnom procesu. Kako je Zagreb veliko središte mnogih diplomatskih predstavništava, intenzivno radimo da u novoj zgradi imamo nastavu i na engleskom jeziku.

Vjeronauka – prilika za iskorake

Preporod: Mešihat obilježava značajan jubilej u povodu 30 godina Islamske vjeronauke u odgojno-obrazovnim institucijama Republike Hrvatske. U Zagrebu se 2. i 3. septembra organizirao niz značajnih događaja. Koji su zaključci nakon ovog važnog jubileja i

Nažalost, svjedoci smo velike zloupotrebe vjere i velikog nereda unutar muslimanskog svijeta jer se vjera promiče na neprimjeren i nedozvoljen način. Umjesto da se tumači kao stil življenja, otvoren za različitosti, duhovnom ponudom potreban svakome, vjerskom praksom ne smeta nikome, univerzalnim moralnim vrijednostima poželjan za cijeli svijet, neki “misionari” od toga prave ideologiju kojom zastrašuju svijet i na taj način, vjerovatno nesvjesno, pomažu razvijanju islamofobije i mržnje prema islamu i muslimanima.

da li, s obzirom na način kako je uređeno pitanje vjeronauke u Hrvatskoj, ima prostora za dodatne iskorake?

Hasanović: Trideset godina Islamske vjeronauke u školama Republike Hrvatske dovoljan je period da sagledamo učinkovitost i rezultate vjeronauka u javnom prostoru. Prilika je to bila da na interdisciplinarni znanstveni način odgovorimo na neka pitanja koja se često pojavljuju u javnom prostoru. Da li su osporavanja vjeronauke u školama opravdana ili nisu? Šta kao vjerska zajednica činimo da vjeronauka ide u korak sa svim izazovima vremena i prostora? Da li ima i gdje je prostor za poboljšanje nastavnog procesa vjeronauke? Koji su najčešći problemi s kojima se suočavamo i kako su oni rješivi? Da li su kompetencije vjeroučitelja zadovoljavajuće ili ih treba osnaživati? U kojoj mjeri tehnička pomagala doprinose profiliranju kvalitete Islamske vjeronauke? Na kojoj razini je saradnja vjeroučitelja s roditeljima i nastavnim osobljem? Da li je vjeronauk doprinio razvoju kulture dijaloga i različitosti u društvenoj zajednici? Kakav je profil vjeroučitelja, da li je on samo pružatelj informacije ili je istinski svjedok vjere? Ovo su samo neka od pitanja na koja smo tražili odgovore kroz izlaganja stručnjaka koji se profesionalno bave ovom tematikom. Interdisciplinarni pristup jedino nam može ponuditi adekvatan odgovor i smjernice za dalje planiranje, usmjeravanje i provođenje Islamske vjeronauke. Trodecenijsko iskustvo na ovom polju sigurno je veliki kapital koga treba iskoristiti. Koristim se ovom prigodom posebno zahvaliti RTV BIR koja je za ovu priliku snimila i producirala film o Islamskoj vjeronauci u Hrvatskoj, a koji je promoviran na početku simpozija 3. septembra ove godine. Veliki je to poduhvat koji je urađen vrlo profesionalno iako je teško 30 godina smjestiti u 30 minuta. Novi izazovi su alternativni predmeti koji se nude u školama. Ako vjeroučitelji ne budu na razini svoga zadatka, izgubit će učenike. Mešihat Islamske zajednice je u ovih trideset godina četiri puta reformirao vjeronaučne programe, s njima usklađivao udžbenike a sada smo štampali 12 udžbenika za sve razrede osnovnih i srednjih škola. Ono što je važno da su svi udžbenici digitalizirani i da isti olakšavaju rad kako vjeroučiteljima, vjeroučenicima tako i roditeljima.

Preporod: Nažalost, već niz godina se iz određenih političkih krugova u Hrvatskoj mogu čuti krajnje neoprezne ili, pak, zlonamjerne riječi u vezi s muslimanima u Bosni i Hercegovini i generalno Bošnjacima. Kako to izgleda iz pozicije hrvatske javnosti i na koji način, i danas i ranije, komentarišete ove istupe?

Hasanović: Svjesni smo negativnog narativa koji dolazi od određenog kruga političara koji žele vlastitu popularizaciju kroz omalovažavanje drugih i drugačijih u konkretnom slučaju Bošnjaka. U više navrata o tome sam govorio. Meni kao čelnom čovjeku Islamske zajednice u Hrvatskoj stalo je da sačuvam Islamsku zajednicu od bilo kakve politizacije islama i muslimana u Hrvatskoj. Svaki moj komentar u kontekstu politike znači svođenje Bošnjaka

isključivo na vjersku skupinu. Bošnjaci moraju imati svoj politički subjektivitet i na taj način ostvarivati političke ambicije u društvu koristeći sve demokratske mehanizme koji su definirani posebnim zakonima o pravima nacionalnih manjina. Meni kao Bošnjaku sa zagrebačkom adresom stalo je do dobrih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Islam nije ideologija zastrašivanja

Preporod: Često ste gost internacionalnih konferencija na Istoku i Zapadu. Šta se najčešće može čuti o budućnosti muslimana u Evropi i koje poglede iznosite kada razgovarate s državnicima i intelektualcima širom svijeta?

Hasanović: Da, ja sam čest sudionik raznih međunarodnih konferencija i foruma po cijelom svijetu. Najčešće su one međureligijskog karaktera gdje se pokušava inaugurirati kultura dijaloga kao sredstvo do stabilnih društava i mira u svijetu. Neko je davno rekao: “Mir nije sve, ali, bez mira, sve je ništa”. Moramo biti prisutni na takvim događanjima kako bismo vidjeli i čuli šta drugi misle o nama i bez ustručavanja prezentirati stajališta naše vjere i nas samih. Iskustva su različita, ali ih zbog ograničenog vremena i prostora ne mogu ovdje iznositi. Bošnjaci su autohtoni evropski narod, bez mrlje na sebi, moraju biti subjekt a ne objekt svih događanja u Evropi a time i svijetu. Na tome se mora ustrajavati. Genocid počinjen u mojoj Srebrenici obavezuje mene, ali i sve Bošnjake da otvoreno govorimo o onom što nam se dogodilo, ne da razvijamo mržnju prema bilo kome, niti, ne daj Bože, osvetu. Želja nam je da se to nikada, nikome i nigdje ne ponovi. Moramo tražiti i naći iskrene saveznike na tom putu.

Preporod: Svjedoci smo – pored ideološkog tumačenja islama – i današnjeg površnog pristupa važnim temama u našoj vjeri zarad popularnosti, prije svega na društvenim mrežama. Plašite li se da bi pred tim trendom mogli popustiti i imami te na taj način duhovnost i dublju dimenziju islama svesti na prividni i nedorečeni motivacioni sadržaj te svojevrsni duhovni konzumerizam?

Hasanović: Nažalost, svjedoci smo velike zloupotrebe vjere i velikog nereda unutar muslimanskog svijeta jer se vjera promiče na neprimjeren i nedozvoljen način. Umjesto da se tumači kao stil življenja, otvoren za različitosti, duhovnom ponudom potreban svakome, vjerskom praksom ne smeta nikome, univerzalnim moralnim vrijednostima poželjan za cijeli svijet, neki “misionari” od toga prave ideologiju kojom zastrašuju svijet i na taj način, vjerovatno nesvjesno, pomažu razvijanju islamofobije i mržnje prema islamu i muslimanima. Tehničke mogućnosti društvenih mreža omogućavaju da bilo ko bez ikakve odgovornosti danas može uzeti sebi za pravo da tumači i prezentira islam. Stoga je pred našim imamima i našom Zajednicom izazov da na najkvalitetniji način odgovorimo ovom izazovu, čuvajući temeljne principe vjere i njezinih vrijednosti. Naša (ulemanska) odgovornost je, kako pred Svevišnjim Bogom tako i našim narodom najveća. Moramo toga biti svjesni.