Pitanja odgovori

Sedždei-tilavet

Pitanje: Imam jedno pitanje vezano za sedždei-tilavet. Riječ gdje se spominje sedžda u Kur’anu je obično nadvučena, a na kraju istog ajeta ima znak za sedždu. To vrijedi za većinu ajeta sedždei-tilaveta izuzev u 3 slučaja:

U suri Isra riječ sa sedždom je u 107. ajetu, a znak za sedždu na kraju 109. ajeta.

U suri Neml riječ sa sedždom je u 25. ajetu, a znak za sedždu na kraju 26. ajeta.

U suri Fussilet riječ sa sedždom je u 37. ajetu, a znak za sedždu na kraju 38. ajeta.

Zbog čega je ova razlika? Allah, dž.š., vas nagradio.

Odgovor: Primjeri koje navodite nalaze se u mushafima koji su štampani u arapskim izdavačkim kućama i/li štamparijama. Međutim, u mushafima koji su štampani u Turskoj ili kod nas u Bosni i Hercegovini nije takav slučaj. U turskim i bosanskohercegovačkim štampama mushafa znak za sedždu se nalazi na margini stranice uvijek pored ajeta sedžde tj. ajeta u kojem se naređuje ili spominje činjenje sedžde. U mushafima koji su štampani u arapskom svijetu znak za sedždu je u većini slučajeva pored ajeta sedžde, a spomenuta tri slučaja su izuzetak zbog toga što se na ta tri mjesta u narednim ajetima završava jedna misaona cjelina. Tako naprimjer u suri Isra 107. ajet je ajet sedžde, ali se u 108. i 109. ajetu nastavlja opis „onih kojima je još prije objavljivanja njegova dato znanje“, a koji padaju na sedždu. Ova dva ajeta su tematski vezana za prethodni ajet i zajedno s njim čine jednu misaonu cjelinu.

U spomenutim slučajevima sedždai-tilavet može se obaviti kod spominjanja sedžde (107. ajet sure Isra) ili kod završetka misaone cjeline (109. ajet sure Isra), jer to odgađanje nije dugo i ima opravdan razlog.

Ugovor o doživotnom izdržavanju

Pitanje: Moja radna kolegica i dugogodišnja prijateljica koja je razvedena i nema djece sada je u penziji. Već duže vrijeme me moli da napravimo ugovor o doživotnom izdržavanju. Mi bismo potpisali taj ugovor i ja bih njoj, dok je živa, plaćala režije 200 KM, a nakon njene smrti njen stan bi prešao na mene. Moje bi bilo da se pobrinem o njoj ili da je smjestim u dom i ukopam. Ugovorom bismo regulisali i situaciju ukoliko bih ja prije nje preselila. Moju dilemu uzrokuje činjenica da ona ima sestru s kojom nije u dobrim odnosima i sestra ima sina. Ta njena imovina je njena i nije zajednička sa sestrom, jer zajedničku imovinu su one nakon smrti roditelja podijelile. Moje pitanje je da li ja, ako potpišem ugovor i plaćam mjesečno ratu za režije, mogu naslijediti stan i da li je to ispravno po islamu.

Odgovor: Ugovor o doživotnom izdržavanju uz protunaknadu nasljeđivanja imovine nakon smrti primatelja izdržavanja, sporan je sa stanovišta šerijata zato što sadrži nepoznanicu, odnosno neizvjesnost, a to je dužina trajanja izdržavanja, zbog koje se ova vrsta ugovora po nekim svojim elementima može svrstati u aleatorne ugovore. Vrijednost stana je poznata, ali iznos koji će se potrošiti na doživotno izdržavanje je nepoznat/neizvjestan. Znatna neizvjesnost u ugovornim obavezama čini ugovor šerijatski neispravnim. Također,

vezivanje prelaska stana u vlasništvo izdržavatelja za smrt primatelja izdržavanja ugovoru daje formu testamenta, pa za njega, prema islamskom vjerozakonu, važe propisi o testamentu. No, uzimajući u obzir našu ukupnu situaciju i stanje, nebrigu bližnjih za svoju rodbinu, možda se takav ugovor, kao izraz potrebe u ovom vremenu, može prihvatiti. Ovakvi slučajevi ne bi trebali biti pravilo, već samo izuzetak u posebnim okolnostima, tj. kada nema drugog rješenja.

Izvršavanja poslova i isplate nadoknade

Pitanje: Trenutno se nalazim u inostranstvu i počeo sam izgradnju stambenog objekta u Bosni. S majstorom sam dogovorio cijenu izgradnje, ali majstor je jako puno grešaka napravio koje ja moram kasnije popravljati. Upozorio sam ga na njih, ali on idalje radi jako vidljive greške. Da li imam pravo isplatiti mu manji iznos uz objašnjenje da je to zbog grešaka koje je napravio, a koje ja moram popravljati?

Odgovor: Polazna osnova kod izvršavanja poslova i isplate nadoknade za isti jeste da ugovorne strane trebaju ispoštovati dogovor, jer: “Muslimani se pridržavaju uvjeta, osim onih kojima se dozvoljava zabranjeno ili zabranjuje dozvoljeno” - navodi se u hadisu kojeg bilježi Et-Tirmizi.

Ukoliko se jedna od ugovornih strana ne pridržava dogovora, druga strana ima pravo na nadoknadu/kompenzaciju nanesene štete.

U konkretnom slučaju ne možete samo Vi procijeniti nanesenu štetu nego se trebate dogovoriti sa izvođačem radova ili angažovati treće lice koje će objektivno procijeniti nanesenu štetu. Ukoliko nijedna od prethodne dvije varijante nije izvodljiva, možete se obratiti sudu.

Udruživanja rada i kapitala

Pitanje: Imam firmu čija je djelatnost prodaja alata, a otvorio sam je prošle godine. Razvoj iste ne teče baš željenim tempom, a želio bih uposliti još jednog radnika. Drug iz Švicarske mi predlaže da mi pozajmi određenu svotu novca (10.000 eura), uz uvjet da i on učestvuje u procentu moje zarade od prodaje alata. Ako bih to uradio mogao bih uposliti još jednog radnika. Nekako nisam siguran da je to halal i volio bih čuti vaše mišljenje o tome.

Odgovor: Ukoliko prijatelj koji Vam pozajmljuje 10.000 eura želi da mu vratite taj iznos uz dodatni procenat od Vaše zarade to nije dozvoljeno, jer je to jedan vid kamate.

On se mora odrediti da li daje zajam da Vam pomogne na dobrotvornoj osnovi ili želi učestvovati u dobiti. Ako Vam želi pomoći, on se mora sustegnuti od traženja bilo kakvog iznosa iznad glavnice koju Vam pozajmljuje, jer mu je cilj da Vam pomogne. Međutim, ako želi učestvovati u dobiti koju ostvarite, a i to je legitimno, onda je nužno da učestvuje s Vama i u eventualnim gubicima firme. U tom slučaju zajednički rizikujete. Procenat koji bi on dobijao ili gubio zavisi od vašeg međusobnog dogovora. Možete se dogovoriti o partnerskom odnosu u poslu (mušareka), ili o nekoj vrsti udruživanja rada i kapitala (mudareba) U slučaju mudarebe procenat zarade ne može biti fiksan. A kada je posrijedi poslovno partnerstvo, svako dobija odnosno gubi prema omjeru uloženog kapitala, ili prema dogovoru.