Šaljive pjesme u bh. književnosti

Promocija antologije šaljivih pjesma pod nazivom „Morem jaše na konju djevojka“autora Nusreta Omerike upriličena je 26. augusta u okviru programa međunarodne kulturno-turističke manifestacije „Mostarsko ljeto 2022“. Radi se o iznimno vrijednom istraživačkom projektu na kojem je Omerika radio proteklih godina. Izborom 435 pjesama uvrštenih u knjigu od 350 stranica Omerika je iznova čitalačkoj publici, ali i književno kritičkim krugovima skrenuo pažnju na značaj i ulogu ovog pjesničkog žanra s kojim bi se svi drugi evropski narodi ponosili, nažalost, u javnom, manifestacionom diskursu, pa i u bh. nastavnim planovima i programima gotovo da je i zaboravljen.

„Ivo Andrić je za Hercegovce kazao da su ljudi koji oru u dvije brazde. Napisao je to u tekstu o knjizi „Putopisi“Zuke Džumhura. Nusret je istovremeno i pjesnik i istraživač - posebno narodnog stvaralaštva. I on, kao i drugi preporodni pisci, kao što su Mulabdić, Sarajlić, Bašagić, Osman Nuri Hadžić pa i Mak Dizdar to primjenjuje u svojim djelima. Svi oni su se pored svog umjetničkog rada bavili bilježenjem i istraživanjem i narodnih epskih, junačkih, lirskih pjesma, priča, zgoda i ostalog“, istakao je jedan od promotora knjige prof. dr. Alija Pirić.

Osim Pirića, o knjizi je govorio i prof. Džemal Juklo. Moderator promocije bio je Meadin Mrndžić, a izvedbom muzičkih numera Adnan Pajević je obogatio atmosferu događaja. „Knjiga ‘Morem jaše na konju djevojka’ je jedna antologija

od 350 stranica i 435 šaljivih pjesama koje su, koliko je meni poznato, u bh. književnosti po prvi put sabrane u ovako jednu veliku antologiju. Naša književnost je imala tih šaljivih pjesama, ali su bile razasute u različitim časopisima, različitim knjigama. Ovo je prvi put da je to neko skupio na jedno mjesto i donio u ovakvom obliku“, istakao je autor knjige Nusret Omerika.

Prema riječima autora, u knjizi ima pjesama koje do sada nisu objavljivane, zatim ima pjesama od nekih kazivača ili kazivačica koje se po prvi put nalaze u knjizi, ima pjesama i motiva koji se nalaze i u drugim nacionalnim književnostima, samo su poprimile drugačiju boju, metriku i takoreći izgled.