Namaz prilikom pomračenja Sunca ili Mjeseca

Primjećuje se da je ovaj od Poslanikovih, s.a.v.s., sunneta dosta zapostavljen, i pored mnoštva današnjih tehničkih i drugih pomagala, koja bi se mogla upotrijebiti u njegovoj lahkoj primjeni. Radi se o dobrovoljnom namazu koji se klanja prilikom neuobičajenih pojava u kosmosu, kao što su pomračenje Sunca (salatul-kusuf) ili Mjeseca (salatul-husuf).

Pouzdano se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ove namaze klanjao za svoga života a to su prakticirali i oni koji su njegovu praksu prenosili narednim generacijama.

Kod nas se ranije klanjao namaz za kišu (salatul-istiska’) kada nastupe velike suše, a ovi namazi se manje spominju da su prakticirani u našim krajevima.

Namaz je glavni stub vjere islama i najbolji način da se vjernik približi svome Stvoritelju i obrati mu se za pomoć i Njegovu zaštitu. U predajama je preneseno da, kada bi Poslanika, s.a.v.s., zadesila teška situacija, pribjegavao je namazu, tražeći u tome pomoć i razrješenje date situacije. Inače bi namaz za vjernika trebao biti duševno rasterećenje i rahatluk koji se osjeti samo nakon lijepo obavljenog namaza. U predajama se kaže da je Poslanik, s.a.v.s., imao običaj reći Bilalu, svom mujezinu da uči ezan i to ovim riječima: „Erihna biha, ja Bilal / Oraspoloži nas ezanom (namazom), o Bilale!“

Prema tome i u ovim vanrednim situacijama, poput pomračenja Sunca ili Mjeseca, najbolje što vjernik može uraditi je da klanja dobrovoljni namaz, slijedeći time našeg uzora Muhammeda, s.a.v.s.

„Kada vidite nešto od toga (pomračenje) klanjajte sve dok to ne prođe!“(Muslim)

Specifičnost i posebnost ovog dobrovoljnog namaza je da se on ne oglašava niti ezanom niti ikametom, nego se tom prilikom džemat saziva izgovaranjem riječi: Essalatu džami’atun (Sakupite ٌة َع َجام َة َل َّص ال se radi namaza!) i to je poziv muslimanima na (vanredni) zajednički namaz.

Abdullah ibn Amr, r.a., kaže: „Kada je došlo do pomračenja Sunca za vrijeme Poslanika, s.a.v.s., ljudi su pozvani sa: Essalatu džami’atun (Sakupite se radi namaza!)“(muttefekun alejhi)

Ovaj način pozivanja se također koristio umjesto ezana, kako bi se ljudi pozvali na neku vanrednu situaciju, kada je Poslanik, s.a.v.s., ili neko od njegovih nasljednika, želio nešto važno da saopšti vjernicima.

Danas je to preko različitih sredstava javnog informisanja vrlo jednostavno obznaniti i pozvati ljude na primjenu

medicinska nauka potvrdi njeno po zdravlje korisno djelovanje u određenim slučajevima, u svjetlu tih saznanja razmotrit će se pitanje njenog korištenja u terapeutske svrhe sa stanovišta šerijata. Naravno, to korištenje mora biti uz preporuku i pod nadzorom pouzdanog ljekara kao što je slučaj i s korištenjem drugih lijekova koji mogu ugroziti zdravlje pacijenata ako se ne koriste pod nadzorom stručnih osoba - ljekara specijalista.

Nema dileme da je sve što je stvoreno, stvoreno s razlogom. Međutim, nije sve što je stvoreno (s razlogom), dopušteno i koristiti, jer bi u tom slučaju (vjerske i zakonske) zabrane bile izlišne. I one su propisane s razlogom. To što je alkohol štetniji od marihuane i što je sekularnim zakonom dozvoljena njegova upotreba, ne opravdava neovlaštenu proizvodnju i korištenje psihoaktivnih supstanci (droga) ni sa stanovišta pozitivnih zakonskih propisa, a pogotovo sa stanovišta učenja islama. Svaka stvar ima svoje mjesto i svaki propis svoj razlog i rezon.

Prodaja u tuđem objektu bez odobrenja

Pitanje: ˝Da li je haram prodavati svoju robu na tuđem mjestu gdje se ista takva roba prodaje, a da vlasnik objekta nije upoznat s tim? Ne radi se o krađi, nego o prodaji svoje robe na istom mjestu s tuđom bez znanja vlasnika!

Odgovor: Nije dozvoljeno prodavati svoju robu u tuđem objektu ili prostoru bez odobrenja vlasnika ili zakupca po više osnova. Prvo, korištenje tuđeg prostora dopušteno je uz dozvolu vlasnika/zakupca ili po osnovu ugovora o (pod)zakupu. U konkretnom slučaju toga nema pa bi to predstavljalo jednu vrstu uzurpacije i/li obmane, što je nedopušten čin (grijeh). Drugo, takav postupak šteti, ili može nanijeti štetu prodaji robe vlasnika/zakupca prostora, što je također, nedopušten čin. Međutim, ukoliko bi zakupac prostora dozvolio nekome (prodavaču) da uz svoju robu prodaje i nečiju drugu, a takav postupak bio zakonom ili običajnom praksom dozvoljen, ne bi bilo zapreke da se tako i postupa. A Allah najbolje zna.

Plaćeni godišnji odmor

Pitanje: Da li je poslodavac, po islamskim propisima, dužan da uposlenicima omogući dnevni odmor (pauzu), sedmični odmor (slobodan dan) i plaćeni godišnji odmor?

Odgovor: Spomenuta pitanja nisu tekstualno regulisana u osnovnim izvorima šerijatskog prava, Kur’anu i sunnetu, nego se ona regulišu pomoćnim izvorima kao što su običaj, tj. praksa ljudi u određenom vremenu i prostoru, opći interes (masleha ‘āmme) i sl. S obzirom na to da se, s protokom vremena, običaji i društveni interesi mijenjaju i ovaj propis je podložan promjeni. Ukoliko je zakon regulisao spomenuta pitanja, ili se tako uobičajeno postupa u praksi, poslodavci i radnici trebaju se držati toga, jer to ugovor o zaposlenju podrazumijeva. Ova pitanja spadaju u domen sijase šer’ijje, tj. društvenih odnosa u kojima nadležna vlast ima ovlasti da donosi zakonska rješenja i propise.