Religija i institucija: Šta će (po)kazati mladi?

Na nivou Islamske zajednice već pet godina djeluje Mreža mladih i danas okuplja generacije milenijalaca i postmilenijalaca, većim dijelom srednjoškolce i studente. Pretežno je riječ o djevojkama i mladićima koji su aktivno i češće vezani uz džemate i aktivnosti medžlisa. Kakvi su njihovi pogledi o važnim pitanjima religije, vjere i institucije?

Mreža mladih ima prepoznatljivu strukturu i načine djelovanja. Ostaje pitanje da li je i u tom smjeru Mreža mladih do sada bila opterećena nedostacima koji su, inače, karakteristični u institucionalnim djelovanjima. Pri tome su se, pregledom različitih aktivnosti Mreže mladih, jasno izdvajale aktivnosti koje nisu bile tradicionalnog karaktera te se pokazalo da su nove generacije, slijedom kompleksnijih društvenih okolnosti, sposobne nositi i institucionalno breme, a pri tome zahtijevati i sugerisati drugačije načine rada.

Smatramo važnim uočavati obrasce ponašanja i razmišljanja mladih, a posebno ponuditi platformu oglašavanja. Otuda, razgovor s petnaest mladih. Uz to, nadaje se opća potreba za iniciranjem obuhvatnijeg istraživanja ovakvih i sličnih tema s ciljem boljeg razumijevanja potreba i razmišljanja mladih, a, svakako, i uočavanju toga koliko oni, zaista, znaju o onome čemu su učeni, uglavnom prema standardnim kurikulumima.

Percepcija doprinosa zajednici: Motivacija

S nekoliko njih razgovarali smo i o percepciji angažmana u džematu i društvu te aktivnostima u kojima učestvuju, s obzirom da se u svakom slučaju takav angažman akcentira kao centralni.

Član Mreže mladih Medžlisa Gradačac, Armin Huseinbašić ističe nam potrebu kontinuiranog usavršavanja. To, prema njegovim riječima, podrazumijeva edukaciju, volonterski rad, pomaganje drugima i slično u cilju razvijanja radnih navika, doprinosa društvu i poticanju drugih na činjenje, a pri tome i na slijeđenje Poslanika, a.s. Armin islam razumijeva kao religiju životnih putokaza.

“Džemat je srce našeg rodnog mjesta. Džematu doprinosimo materijalno, fizičkim radom, ali i druženjima i učenjem o Kur’anu i sunnetu, svakodnevnim dolaskom i boravkom u džamiji itd. Taj doprinos najviše koristi nama. Uključivanje omladine i odraslih u različite aktivnosti humanitarnog rada pokazuje i razvija posebne osobine i odlike. Kaže Allah, dž.š.: ‘Ko uradi dobro djelo, bit će deseterostruko nagrađen…’ Svi smo dužni da se na neki način zalažemo za naš džemat, za širu zajednicu”, kaže nam Armin.

Kada je riječ o aktivnostima, najčešće učestvuje na skupovima i druženjima mladih.

“Na druženjima se moje znanje povećava, prelazi na višu stepenicu i mijenjam sebe na bolje. Smatram da svaki mladi čovjek treba izdvojiti vrijeme za društvenu interakciju, proširiti svoje znanje i vidike”, stava je Armin.

Motivaciju za društveno-koristan angažman Tarik Burzić iz Bosanskog Novog pronalazi u riječima Poslanika: Niko od vas neće dostići potpuno vjerovanje sve dok ne bude želio i volio svome bratu ono što želi i voli samome sebi. Pri tome ističe da je upravo vjera u Boga koji sve vidi, čuje i obilato nagrađuje za dobro ključan faktor.

Doprinos džematu i široj zajednici definiše djelima koja druge čine sretnim i zadovoljnim, pa makar bilo riječi o osmijehu, selamu i sl.

“Aktivnosti u kojima najviše volim učestvovati su one koje mogu biti značajne i korisne za buduće generacije. Mi mladi sigurno možemo mnogo utjecati na budućnost, nas i naših potomaka”, Tarikove su riječi.

Naila Džananović iz Sarajeva je inspirisana stihom ilahije “Prolaznošću svojom Tebe svjedočim”. Ona naglašava kur’ansku uputu i uzornost Muhammeda, a.s., za ljude.

“Još od rane mladosti Muhammed, a.s. je imao vrlo aktivnu ulogu u svom društvu. Zaista, naša dužnost kao muslimana je da drugome približimo našu vjeru, a ne postoji ljepši način nego živeći je i angažujući se društveno, u cilju pomaganja drugom i donošenju boljitka svojoj zajednici i državi. Kroz svoje postupke Poslanik, a.s., nam je ostavio poruke koje do kraja svijeta ostaju etički kompas i vodič za našu aktivnu ulogu u svom društvenom okruženju. Dva su mi hadisa ostala urezana kao putokaz za pravilan aktivizam u društvu: Olakšavajte, a ne otežavajte, obradujte, a ne odbijajte Onome ko otkloni vjerniku neku ovosvjetsku brigu, Allah će otkloniti jednu od briga budućeg svijeta”, kazala nam je Naila.

Pojašnjava nam i kakvu je ulogu u njenom životu odigralo odrastanje u prigradskom naselju Zabrđe.

“To je meni posebno značajno upravo zbog male zelene džamije na brdu i istoimenog džemata koji krase dobri, radini, srčani i pošteni ljudi. Sjećam se da sam, nakon što mi je mama rekla da svaki naš korak do džamije je jedan sevap, skraćivala korake. Uslijedila je i sljedeća lekcija u kojoj mi govori da je i osmijeh sadaka, nakon čega sam se svakoj teti koju bih srela iskreno nasmijala. Veliku ulogu u mom daljnjem ophođenju spram džemata i zajednice je odigrao moj dobri efendija Mirsad Mešanović i rahmetli efendinica Zehra, koji su svojim djelima i ponašanjem plijenili i stimulisali sve nas”, kaže ona.

Doprinošenje džematu i široj zajednici shvata kao obavezu kojoj se rado odaziva. To je i pomoć sebi, smatra, ona te dodaje da je to ispunjava zadovoljstvom i doprinosi usavršavanju.

Izlet i program izleta je za Nailu bio prvi susret s Mrežom mladih. Dojmilo je

iupoznavanje druge omladine i njihova privrženost islamu te život pun energije i poletnosti, ali i šale, smijeha, sporta, učenosti te stamenosti i razboritosti.

“Zbog takve raje cijelu srednju školu, a i početak fakulteta bila sam aktivni član Mreže Mladih Novi Grad. Meni posebno drage aktivnosti su dijeljenje bijelih traka kao sjećanje na genocid u Prijedoru, sađenje povrća na njivi u Rajlovcu, prisustvo raznim edukativnim predavanjima itd.”, ističe Naila.

Dodaje da želi i druge inspirisati na takav rad, a i sama je duhovno ojačala na putu na kojem je imala čvrstu podršku roditelja.

Osim prema Kur’anu i sunnetu, musliman svoje religijsko znanje temelji i na razumijevanju islama prvih generacija, stava je Džan Hadžifejzović iz Sjenice te dodaje da iz ta tri izvora dopire i njegova motivacija za angažman.

Podsjeća na ajet: “I reci: ‘Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici, i vi ćete biti vraćeni Onome koji zna nevidljivi i vidljivi svijet, pa će vas On o onome što ste radili obavijestiti’”. Potom, naglašava da je ličnost Muhammeda, a.s., neiscrpan izvor motivacije te navodi njegove riječi: “Iskoristi pet stvari prije drugih pet: mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti i život prije smrti.”

“Naravno, ne mogu a da ne spomenem našu ulemu Sjeničkog medžlisa koji su nam uzori. Sve ovo me iznova motiviše”, dodaje Džan. Musliman je društveno odgovoran, ističe on naglašavajući obaveze koje ga sljeduju prema zajednici.

“Allah je olakšao svakome stvar za koju je stvoren. Nekome je olakšano da pomaže svojim imetkom, neko svojim vještinama, a neko izdvajanjem svog vremena za društveno korisne stvari. Sve to je ibadet, a ujedno time pokazuješ i da ispunjavaš svoje obaveze kao društveno odgovoran čovjek”, ističe.

Džan voli učestvovati u različitim aktivnostima, ali izdvaja svoje afinitete:

“S obzirom da sam student, u struci IT sektora, onda napravim određeni program i uvakufim dio svog vremena. Volim pomoći starijima na putu do prodavnice ili pomoći nekom u fizičkom poslu i sl. I to vrijeme koje se odvoji nije potrošeno, čovjek će ga sigurno naći na Sudnjem danu.”

Percepcija Kur’ana: Razumijevanje značenja

Kur’an za Denisa Veljačića iz Velike Kladuše jeste knjiga koja se treba naći na svačijoj listi knjiga, s obzirom da je utjecala na živote milijardi ljudi. Uz to, ističe da muslimanima Kur’an nije tek slovo na papiru, već uputa o načinu života i ponašanja.

“Za nas koji ne razumijemo arapski jezik, čitanje prijevoda Kur’ana je savršen način za razumijevanje onog što svakodnevno izgovaramo u namazu. Uvjeren sam da ovakav pristup daje dodatnu dimenziju poimanja i privrženosti namazu i Kur’anu. Taj osjećaj bliskosti vjeri je, kako kod mene tako i vjerujem kod mnogih, najviše izražen tokom ramazana. Zbog toga, obično svaki put u ovom mjesecu, se potrudim pročitati i jasno razumjeti prijevod Kur’ana”, kazao nam je Denis.

Dodaje da mu je forma kur’anskog prijevoda jasna i razumljiva s obzirom na prirodu Kur’ana, ali je svjestan da su za neke dionice potrebni šire znanje i informisanost.

“Ponekad sam prijevod nije dovoljan za istinsko razumijevanje okolnosti u kojima je naredba došla te je čitanje tefsira potrebno za potpuno jasnu sliku”, pojašnjava.

Teško izdvaja dijelove koji ga posebno oduševljavaju, ali ističe kazivanja o poslanicima koja govore o izazovima i načinima njihovog savladavanja.

Nezim Jelovac iz Mostara kaže da stranice koje često uči na arapskom čita i u prijevodu zbog boljeg razumijevanja učenja.

“Kur’an je poslan kao uputa ljudima i da bismo razumjeli tu uputu moramo je čitati, razmišljati o njoj te tražiti mišljena stručnih učenjaka”, ističe on.

Za arapski jezik naglašava da jeste složeniji te ga smatra potpunijim od bosanskog i tu vidi razlog za teže prenošenje značenja Kur’ana u bosanski jezik.

“Veoma je teško prenijeti značenje Kur’ana bez da se izgube njegove posebnosti, pogotovo ritmičnost ajeta koji se perfektno slažu prilikom učenja na arapskom. Također, prilikom prijevoda u bosanskom jeziku zbog nedostatka riječi nije moguće 100% tačno prevesti Kur’an te se javljaju neke nejasnoće. Uz to, brojni su ajeti objavljivani povodom raznih događaja te nisu razumljivi prosječnom čovjeku. Da bismo mogli razumjeti značenje Kur’ana potrebno je stručno mišljenje ili dodatna litaratura – tefsiri“, kaže Nezim.

Dodaje da su mu najdraži kur’anski dijelovi dionice iz sure Kehf i sura Er-Rahman.

Elmedin Isaković iz Bosanskog Novog čita prijevod Kur’ana te smatra važnim upoznati se sa značenjima Božije knjige akcentirajući značaj njene poruke na tragu upute ljudima. Pri tome ističe ulogu tefsira u pojašnjenju kur’anske poruke.

“‘Ti, o dušo smirena,vrati se Gospodaru svome zadovoljna, a i On tobom

zadovoljan, pa uđi među robove Moje, i uđi u Džennet Moj!’ – ova četiri posljednja ajeta sure Fedžr su me posebno dotakla pri čitanju. Često su mi pred očima gdje god da sam, jer uvijek u svakom momentu sjetim se da ću jednog dana preseliti na ahiret i da ću odgovarati za svoja djela”, kaže nam Elmedin.

Percepcija poslanika Muhammeda, a.s.: Ključni momenti poslanstva

Ime Muhammeda, a.s., s obzirom na poslaničku i svaku drugu dimenziju njegove ličnosti, zaziva niz asocijacija.

Za Benisu Hasić iz Maglaja ime Muhammeda, a.s., asocira na ljubav, poštenje i pravednost, između ostalog. Također, njegovu misiju razumijeva kao težak izazov. U srži njegovih savladavanja iskušenja vidi vjeru – iman. O Poslanikovoj, a.s., ljudskoj dimenziji razmišlja kroz njegov nadimak El-Emin.

“Poslanik kao neko ko nije umio čitati odgaja prvo sebe u tom pogledu a zatim i svoje ashabe. Kroz cijelu misiju poslanstva Poslanik je insistirao na prvoj naredbi. O ti pokriveni, ustani i opominji – ovim i njegova misija i zvanično počinje jer je dobio naredbu od uzvišenog Boga da ustane iz svoje ‘komocije’ i počne ljudima obznanjivati vjeru. I ova stvar se prožela kroz cijelu misiju poslanstva ali i nakon smrti Muhammeda, a.s., do danas. Hidžrom je Poslanik poveo muslimane u novo doba islama. Ispostavit će se da je ovo vjerovatno bio i ključni momenat u poslaničkoj misiji. Uz sve ostalo, Poslanik, a.s., je imao hrabrost da izađe u bitke i susretne se s neprijateljem. Naposljetku, znamo iz sire da je Poslanik molio Allaha često da pomogne islam nekim ljudima, ali je učio dove i u raznim drugim situacijima kao recimo prije Bitke na Bedru”, izdvojila nam je Benisa pet ključnih momenata Muhammedove, a.s., misije.

Kur’an i misija pozivanja u islam prve su asocijacije za Amilu Pištoljević iz Lukavca kada se spomene Pejgamber, a.s. Njegov zadatak, koji je izvršio, kako kaže, donio je promjenu za sva vremena uprkos svim barijerama i teškoćama na koje je nailazio vodeći svoju zajednicu.

“Iako je bio Božiji poslanik, Muhammed, a.s. je bio čovjek kao i svi ostali. Krasile su ga osobine poput skromnosti, strpljenja i dobrote. Bio je plemenit i milostiv. Kur’an se ne može u potpunosti razumjeti bez sunneta, pa je to jedini način da pratimo Muhammeda, a.s., koji je svojim ponašanjem ukazivao na pravi put”, kazuje Amila.

Strpljenje, poštovanje, pravda i Pravi put – pojmovlje je, prema Amilinim riječima, koje je akcentirano širenjem islama u vrijeme Pejgambera, a.s., a Hidžru razumijeva kao jedan od ključnih momenata Muhammedove, a.s., misije.

Zijad Merzić iz Mostara ističe hvaljenost i omiljenost Muhammeda, a.s., kada govori o tome na što ga asocira ime Poslanika. “To nam je možda jasnije kroz njegov nadimak El-Emin – ‘Povjerljivi’.

Osoba u koju imate povjerenja zasigurno je osoba koju želite imati u svom društvu”, zaključuje on.

Misiju Muhammeda, a.s., razumijeva kao posljednju univerzalnu poruku čovječanstvu.

“On je nazvan milošću svim svjetovima te, ako pogledamo njegove osobine i način života, takav ćemo utisak imati. On je došao kako bi uspostavio mir, a mira nema bez pravde. Kada imamo mir i pravdu, onda se javlja i ljubav. Napokon, spojivši navedeno, dobijamo kao rezultat sreću i zadovoljstvo, jer u njegovom uzoru vidimo cjelokupni smisao života na ovom svijetu”, pojašnjava on.

Dodaje da ljudska dimenzija Muhammeda, a.s., ustvari jeste njegova posebnost.

“On nije predstavljen kao nadljudska osoba, kao superheroj iz stripova, kao osoba koja je u potrebama bila drugačija od svih ostalih ljudi. Ono što njega predstavlja kao ideal jeste unutrašnje, jer on se ističe po svojoj strpljivosti, pobožnosti, smirenosti, požrtvovanosti, milosti, iskrenosti, dobročinstvu, neumišljenosti i ostalim brojnim osobinama”, kaže Zijad.

Ukidanje robovanja bilo kome drugom mimo Allahu, dž.š.; uspostavljanje jedinstva među vjernicima; proživljavanje iskušenja koja inače ljude snalaze u životu, a pri tome je ostajao razuman i dostojanstven; insistiranje na obrazovanju; opreznost s prihvatanjem i prenošenjem vijesti – pet je stvari i momenata koje Zijad izdvaja govoreći o misiji i životu Muhammeda, a.s.

Percepcija religijskih autoriteta: Imamet

Govoreći o razumijevanju i prihvatanju religijskih autoriteta Enisa Karabegović iz Maglaja nam ističe da je religijski autoritet za nju osoba koja je dovoljno kompetentna da propovijeda i širi bit islama u cilju približavanja i omiljavanja islama prvenstveno muslimanima, ali bez nakaradnih tumačenja radi zahtjeva vremena i sadašnjeg društva. “Imam se bazira na grupu vjernika nekog određenog područja te je kao takav na usluzi vjernicima s njihovim pitanjima, nedoumicama, ali je i vezna tačka te skupine s Islamskom zajednicom”, pojašnjava nam Enisa svoju percepciju imama i imameta.

Kada govori o instituciji reisul-uleme, naglašava, između ostalog, da je nositelj te funkcije i titule autoritet i glas muslimana koji se identificiraju s Islamskom zajednicom koja se, prema njenom razumijevanju, bori za prava vjernika kao njihov zastupnik.

“Džemat za muslimane predstavlja najmanju zajednicu koja ih okuplja i daje im osnovna prava kao muslimanima. Prvenstveno okuplja vjernike i samim tim im daje osjećaj pripadnosti nečemu, a kao ljudima nam je to od velike važnosti”, pojasnila nam je svoje viđenje džemata.

Kada Ilhana Ćoragić-Keserović iz Velike Kladuše govori o svome

razumijevanju autoriteta, navodi ih sljedećim redoslijedom: Kur’an, Poslanik, a.s., a zatim ostali religijski autoriteti: imami, muftije i druga ulema.

“Imam za mene predstavlja osobu koja, pored toga što vodi džemat i brine se o istom, stoji na raspolaganju njegovim članovima. On je autoritet jednog džemata koji svojim džematlijama predstavlja primjer vjernika i dobrog muslimana. Pored toga, imam je i učitelj koji nas svakodnevno svojim postupcima i govorom uči lekcije o religijskom životu i djelovanju. Također, on predstavlja vođu koji predvodi svoje džematlije, bori se za njihova prava iz religijskog aspekta i pomaže im pri rješavanju postojećih nedoumica i problema”, kaže Ilhana.

Za nju je reisul-ulema glavni autoritet muslimana jedne države i njihov glavni predstavnik.

“Za mene on predstavlja vjerskog starješinu koji vodi birgu o muslimanima u našoj državi, bori se za njihova vjerska prava i predstavlja ih”, dodaje ona.

Džemat vidi kao “užu porodicu vjernika” koju krase međusobno poštovanje, uvažavanje i druženje u cilju jačanja religijske snage i duha, a Islamska zajednica je, kako kaže, “šira porodica vjernika”.

“To je institucija koja radi na jačanju vjerske snage, povezivanju vjernika i njihovog međusobnog upoznavanja i potpomaganja. Pored toga, ona se bavi važnim vjerskim pitanjima jedne države, donosi vjerske zakone i propise zasnovane na objektivnim, tačnim i provjerenim informacijama, čiji glavni izvor je Božiji govor i naredba”, zaključuje Ilhana.

Načini učenja o islamu

Adni Mehanović iz Gradačca mektepska nastava nije bila jedini način učenja o islamu, ali kako ističe, to joj je “predstavljalo pouzdan temelj za dalje istraživanje”, a posebno naglašava da im je muallim u mektebu budio radoznalost. Upravo kroz mnoga pitanja upućena njemu i razgovor s njim stjecali su svijest o vjeri.

“U situaciji kada želim istražiti neko pitanje vezano za islam ponajviše se oslanjam na sebi bliske ljude. Najbolje učim kroz komunikaciju s drugima od kojih najčešće i tražim preporuke za određenu vrstu literature koja se odnosi na moja pitanja. Obično su to knjige i videopredavanja”, dodaje.

O svojoj religiji uči koristeći se i engleskim jezikom a, između ostalog, sluša predavanja i podcaste.

“Iz tog razloga kao i slabije dostupnosti takve literature na našem tržištu, pribjegavam prevodima stranih knjiga te knjigama domaćih autora”, kaže Adna.

Interaktivna predavanja su za nju najpogodniji vid učenja te je sretna što postoji i takva vrsta edukacije u našim džematima i medžlisima.

“Danas je veoma bitno da institucija IZ ima utjecaj na edukaciju vjernika. Iako imamo tu blagodat istraživanja i učenja kroz izvore koji su nam uvijek dostupni, bitno je znati razlikovati pozitivne od negativnih izvora”, zaključuje Adna.

I za Eldara Tokića iz Lukavca mektepska nastava je bila odskočna daska za kasnije učenje o islamu, pa ističe:

“Smatram da je mnogo lakše nadopuniti znanje ostvareno tokom mektepske nastave, nego izučavanje određene tematike bez prethodnog susreta i dodira s poljem koje izučavamo”.

Naglašava da su putevi učenja olakšani razvojem mobilne tehnologije te pristupačnošću razne literature poput ilmihala, knjiga i novina.

“Većina mojih istraživanja danas su obuhvaćena čitanjem i gledanjem online sadržaja, kao što su PDF knjige te videopredavanja. S obzirom na studentske obaveze, online predavanja vidim kao neki tip najboljeg te meni najlakšeg načina da pored svih obaveza sustignem proširiti svoje znanje i na ovom nivou”, govori nam Eldar.

Kaže nam da je većina literature s kojom se susreće upravo na engleskom jeziku. Poznavanje ovog jezika mu olakšava razumijevanje i istraživanje tema o islamu, zbog velikog broja dostupnih mu izvora.

“Kao član Mreže mladih na području Tuzlanskog muftijstva zadovoljan sam dosadašnjim radom te trudom koji su uložili naši imami i predavači na kursevima i seminarima kojima sam prisustvovao. Predavači iz raznih džemata su pričali o temama koje su jako aktuelne u današnjici te vrlo lahko uključili mlađu generaciju da iznese svoja viđenja i poglede na trenutna dešavanja vezana za tu temu”, zaključuje naš sagovornik.

Iskušenja i utjeha: Vjera i džemat

Za Vedada Delića iz Sarajeva namaz je temelj života, ali i utjeha.

“U teškim životnim situacijama i iskušenjima namaz daje dozu utjehe, smirenosti i osame u kojem pokušavam pronaći izlaz i odgovor na životne prilike”, podijelio je Vedad s nama.

Pored ostalog, dodaje da je konstantno svjedok čovjekove potrebe za podrškom džemata. Za njega je to druga porodica.

“Tu su osobe koje poznaju moje životne prilike i situacije. Među njima stičem prijatelje, odgajatelje i životne učitelje. Svaki od mojih džematlija je ponešto utkao u mene svojim ponašanjem i djelom. Mislim da je to i poenta džemata, da se dovoljno poznajemo i budemo podrška jedni drugima u svakodnevnom životu te da se međusobno nadopunjujemo. U vremenu u kojem živimo, kada je dunjaluk postao ‘predostupan’ svima, potreba za zdravom zajednicom i pozitivnim okruženjem nikada nije bila izraženija”, stava je on.

Za kraj smo ga upitali i kako razumije životna iskušenja. Kaže, kao životne ispite:

“Oni osnažuju čovjeka i pripremaju ga za nove izazove. Istovremeno osnažuju čovjekovo vjerovanje i oslanjanje na uzvišenog Allaha. Kroz iskušenja pokušavam osnažiti stpljenje koliko god je to moguće kako bih prevazišao sve životne nedaće i kako bih ustrajao. Mislim da je upravo sabur i strpljivost put ka uspjehu u životu.”

Kako dočekati alfa-generaciju?

Džamija u savremenom dobu – pokazalo se i kroz aktivnosti Zajednice – može biti čvorišna tačka svih generacija. Zajednički ibadet, običan vaz i neatraktivna i nefunkcionalna forma mektepske nastave nisu dovoljni sami po sebi za formiranje, takoreći, stalnih džemata. Optimistična naznaka je da je osnovna infrastruktura Islamske zajednice u BiH skoro zaokružena, a već niz godina mnogi džemati, uprkos silnim izazovima, rade na unapređenju kvalitete sadržaja. Našim imamima i muallimima te muallimama otvorene su brojne mogućnosti samousavršavanja i načina komunikacije s djecom, ali i njihovim roditeljima te omladinom.

Nametanje klasičnog tipa autoriteta, insistiranje isključivo na kolektivističkom pogledu na svijet, gušenje pozitivnog buntovničkog duha ili neuviđavnost spram potrebe za iznošenjem mišljenja, nemaju prođu i to posebno u svijetu koji u značajnoj mjeri počiva na pluralizmu.

Iz razgovora s mladima aktivno angažiranim pri Zajednici uviđamo da ne postoji problem prihvatanja te tradicije i razumijevanja funkcionisanja tradicionalnih autoriteta, ali treba znati da oni izloženi izrazitoj dinamici svijeta i pojava te traže odgovore brže negoli prethodne generacije i imaju načina mimo tradicionalnih formata Zajednice. Pitanje je kako će alfa-generacija (2010-2025) tražiti odgovore i kako ih već traži, Posebno budući da je riječ o mladim ljudima koji već poznaju prednosti, recimo, vještačke inteligencije i češće se oslanjaju na pomoć tehnologije, što jeste važan izazov u radu s njima, prije svega, ako se insistira da usvoje najviše vrijednosti džemata i interakcije s drugima. I, svakako, računajući na potencijal Mreže mladih trebamo naći odgovor na pitanje može li ona postati most do omladine koja insistira na drugačijem viđenju religije i šire društvene stvarnosti?