Može li Cazinska krajina više iskoristiti kestenov med

Cazinska krajina, u sjeverozapadnom dijelu države Bosne i Hercegovine, uz brojne prirodne ljepote bogata je kestenovom šumom. To se pogotovo odnosi na grad Cazin, te općine Veliku Kladušu, Bužim i dijelom na Bosansku Krupu. Stanovništvo spomenutog područja, od ovog prirodnog bogatstva, kojem, kako kažu stručnjaci odgovara kisela zemlja i nadmorska visina između 200 i 500 metara, najviše ima koristi u ljetnom i jesenskom periodu. Kako drvo kestena kasno cvjeta (tokom mjeseca juna) ono je u tom periodu skoro jedini izvor nektara, a osim toga i odlična ispaša za pčele. To pčelari sa svojim pčelinjim društvima koriste i uz Božiju pomoć proizvode, već čuveni, kestenov med, dok stanovništvo početkom jeseni sakuplja plodove kestena koji se sve više traže zbog nutritivnih vrijednosti i ljekovitih svojstava. Stanovništvo kestenov plod koristi u ishrani, a većim dijelom kroz prodaju ostvaruje značajne prihode. Kako u Bosni i Hercegovini nema fabrika i postrojenja za preradu kestena njegovi plodovi se u vidu sirovine u velikim količinama izvoze na tržište nekoliko zemalja Evropske unije.

Posebnost kestenovog meda

U Cazinskoj krajini kao i u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine proizvode se razne vrste meda. U toj raznovrsnosti na teritoriji koju pokriva Cazinska krajina primarnu poziciju kod pčelara u njihovoj proizvodnji zauzima kestenov med. Tek u posljednjih dvadesetak godina on je radi visoke kvalitete, ljekovitosti i specifičnosti postao primamljiviji, prepoznatljiviji i traženiji ne samo u Krajini nego i šire. Bez obzira na posebnost ukusa i dozu gorkosti koja ga karakteriše on se sve češće konzumira bilo direktno ili zajedno s čajem. Nema dileme da efikasno i preventivno djeluje u čuvanju zdravlja kod njegovih konzumenata. Sve više se na privrednim sajmovima u Bosni i Hercegovini i drugim državama ocjenjuje najvećim ocjenama i zlatnim medaljama. Zašto?

U literaturi bilo pisanoj ili elektronskoj, između ostalog se kaže da u kestenovom medu ima minimalno 85 posto polenovih zrnaca kestena, mineralnih soli, tanina, željeza, fosfora, kalija, kalcija, magnezija, vitamina A, C i vitamina skupine B. On jača imunitet, mišiće, srčani ritam, reguliše rad jetre i želuca, pomaže u borbi protiv bolesti i mikroba, a zbog visokog nivoa nezasićenih

masnih kiselina stimulativno djeluje na srce, krvne žile te pomaže u prevenciji srčanog udara snižavanjem holesterola. Zahvaljujući bogatom mineralnom sadržaju, antioksidativnim i antibakterijskim svojstvima kestenov med je vodeći po kvaliteti i ljekovitim svojstvima. Uostalom, svevišnji Allah u suri Nahl – Pčela, 88-89 ajet o pčeli i medu kaže: “Gospodar tvoj je pčelu nadahnuo. Pravi sebi kuće u brdima i u dubovima i u onome što naprave ljudi, zatim, hrani se svakovrsnim plodovima, pa onda idi stazama Gospodara svoga, poslušno! Iz utroba njihovih izlazi piće različitih boja koje je lijek ljudima. To je, uistinu, dokaz za ljude koji razmišljaju.“

Budućnost proizvodnje kestenovog meda

Od završetka agresije na Bosnu i Hercegovinu bavljenje pčelarstvom postao je trend na teritoriji Cazinske krajine. Tome je doprinijela poticajna politika općinskog, kantonalnog i federalnog nivoa koja je pčelarima dodatni stimulans još ozbiljnijem bavljenju ovom djelatnošću. Iz razgovora s predsjednikom udruženja pčelara “Propolis” iz Bužima Šefketom Isakovićem saznali smo da bi pčelar ostvario poticaj tj. bio registrovan mora posjedovati minimalno 20 pčelinjih društava, da se njihov broj iz godine u godinu povećava i da se, zahvaljujući prirodnom resursu kestenovih šuma, najviše proizvodi kestenov med. Osim registrovanih pčelara značajan je broj neregistrovanih čije pčelarenje služi za vlastite potrebe ili je korisna vrsta hobija.

Na pitanje koliko je kestenov med tražen, kakva je budućnost njegove proizvodnje i koliko je pčelarenje korisno, predsjednik Isaković je rekao: “U posljednje vrijeme svijest o zdravoj ishrani je prisutnija i otud su proizvodi koji doprinose jačanju zdravlja cjenjeniji. Tako je i potražnja za kestenovim medom izraženija, pogotovo, imajući u vidu da se kvaliteta i prednost kestenovog meda nad ostalim vrstama ničim ne može osporiti.” Što se tiče budućnosti i isplativosti proizvodnje kestenovog meda kazao je kako bavljenje pčelarstvom ima perspektivu, isplativost i da tom jačanju razvojnog koraka mnogo znači visoka kvaliteta i sve veća traženost.

Na sličan način o spomenutim pitanjima razmišlja i predsjednik Skupštine udruženja pčelara “Kesten” a prije toga dugogodišnji predsjednik udruženja pčelara iz Cazina Hazim Hodžić. Za izdvojiti je njegovo viđenje perspektive pčelarenja u ovim krajevima. “Za pčelarenje u Cazinskoj krajini ima budućnosti pogotovo ako se ima u vidu prostranstvo kestenovih šuma. One su veliki dar od Boga. Nedovoljno su iskorištene za proizvodnju kestenovog meda, prirodno ljekovitog te zbog toga sve više zastupljenog u ishrani i u preveniranju od raznih oboljenja. Ponajviše radi toga pčelarstvo će se još jače razvijati na ovim prostorima i bit će, ako Bog da, zdrav biznis mnogim pojedincima. Pčelarstvo je korisno i u njega treba ulagati kako bi isplativost bila značajnija”, kazao je Hodžić.

Kestenov med Cazinske krajine postao svjetski brendiran proizvod

Skoro dvadesetak godina trajao je proces koji je vodilo cazinsko udruženje “Kesten” kako bi kestenov med Cazinske krajine ispunio stroge uvjete da bi bio verifikovan kao brend svjetskog nivoa. Predsjednik Skupštine udruženja “Kesten” Hazim Hodžić o dugogodišnjem mukotrpnom i uspješno realizovanom projektu, je rekao: “Prije dvanaest godina tj. 2010. pčelarskom udruženju Kesten priznato je pravo na geografsku oznaku porijekla za kestenov med Cazinske krajine. To je omogućilo nastavak procedure, koja je zahtijevala mnogo truda, upornosti i strpljenja, da bi kestenov med Cazinske krajine 2018. godine bio upisan u Registar Međunarodnog sistema oznaka u Lisabonu, institucije koja je sastavni dio Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo (WIPO) u Ženevi i time se našao u svjetskom registru brendiranih proizvoda. Ovaj iskorak i priznanje višestruko su korisni za pčelarstvo, pčelare i konzumente. Otvorene su nove mogućnosti za veću proizvodnju kestenovog meda u Cazinskoj krajini i njegov izvoz u druge zemlje. Vinjeta preko tegle i poklopca o brendiranom kestenovom medu garancija je da je med labaratorijski ispitan, da zadovoljava stroge uslove Pravilnika o kvaliteti meda i da je proizveden u Cazinskoj krajini na pčelinjacima pod stalnom veterinarskom kontrolom.“

Sve izloženo podstrek je sadašnjim i budućim proizvođačima kestenovog meda da revnosno rade na njegovoj proizvodnji, da se pri tome pridržavaju uputa struke i nauke i da uspjeh, uz Allahovu pomoć, neće izostati. Na taj način Cazinska krajina i pčelari koji joj gravitiraju bit će u prednosti i odgovornim radom moći će značajnije iskoristiti kestenov med u sferi ishrane, izvoza, čuvanju zdravlja i jačanja ekonomske moći.