Film o hafizu Trebinjcu

Dokumentarni film “Hafiz Ibrahim-ef. Trebinjac: 110 godina od rođenja i 40 godina od smrti”, autora Nedima Hrbata, premijerno je prikazan 16. novembra u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu

Hrabri slobodarski duh iznova potvrđuje prastari običaj ameba – propituje umjesto da ih štiti, ne da uvući u zatvoreni tribalizam, a što je sve skupa, na neki misteriozan način, stalo na put otvorenoj amebijskoj tradiciji u ljudskoj rasi. Zanimljiva je Geertzova tvrdnja da provincijalizam predstavlja veću opasnost od relativizma. Postmodernizam, razum religija Ernest Gellner

Dokumentarni film je rezultat saradnje Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka (IITB) i Media centra Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, a ova premijera je održana u okviru manifestacije IITB „Dani islamske tradicije Bošnjaka“. Prisutnima se prije premijere obratio direktor Media centra Islamske zajednice Amir Sakić, te ukazao na važnost čuvanja sjećanja na značajne pojedince iz društvene zajednice. „Svjesni smo da je na našim prostorima živio veliki broj znamenitih ličnosti koji su vratili dug vremenu u kojem su živjeli. Kao Media centar ćemo, u skladu sa našim mogućnostima, nastaviti sličnim formama odavati počast i drugim velikanima sa našeg prostora“, poručio je direktor Sakić.

Vrhunski obrazovan klasik

O filmu su ovom prilikom govorili akademik Enes Karić i dr. Ferid Dautović. Akademik Karić je podsjetio na važnost dokumentarističkog prikazivanja uzoritih pojedinaca iz društvene zajednice, te je podsjetio na neke specifične osobine hafiza Trebinjca. „Hafiz Trebinjac je bio vrhunski obrazovan klasik u islamskim naukama sa naglašenim sklonostima da bude usklađen sa savremenim naučnim trendovima. Svoje znanje je oblikovao u nekoliko naukovnih sektora. Služio se enciklopedijama, te je neprestano konsultirao velika, autoritativna djela. Iako je bio tradicionalista, profesoru Trebinjcu je bilo drago pozivanje na savremene enciklopedije, te neka autoritativna, a ne tako davno napisana djela. Prema stavu da tradicionalnom treba omogućiti kontekstualiziranje u onome što je savremeno“, prisjetio se akademik Karić. Dautović se osvrnuo na didaktičke aspekte ličnosti hafiza Trebinjca, naglasivši kako je on unutar svog društvenog konteksta uticao na razumijevanje vjere u aktuelnom trenutku. „On je u svojim tekstovima i misijskom radu identificirao i problematizirao društvene bolesti koje su još uvijek aktuelne u bosanskom društvenom ambijentu. Zbog svega navedenog i nemjerljivog doprinosa u odgojno obrazovnom procesu kroz obrazovne institucije u Islamskoj zajednici koji su poznati malom broju ljudi, odlučili smo da njegov život i rad približimo i osvijetlimo široj društvenoj zajednici kroz dokumentarni film“, naglasio je Dautović. O Trebinjcu u filmu govore njegovi prijatelji, kolege, učenici i studenti Almasa Imamović, Ferid Dautović, Muharem Omerdić, Enes Karić, Adnan Silajdžić, Nermina Baljević, Sead Seljubac, i drugi. Autor filma, Nedim Hrbat je istakao kako se, svjedočenjem pojedinaca iz različitih perspektiva, filmom nastoji približiti lik hafiza Trebinjca onima koji nisu imali priliku upoznati ga. „Sretan sam jer sam imao priliku, radeći na ovom filmu, pobliže upoznati hafiza Trebinjca, čovjeka kojemu je Kur’an bio i ostao temeljna jedinica ‘svemira’. Fascinantni su podaci o njegovoj brizi za hifz, o njegovom boravku u zatvoru, ali i podaci o njegovom angažmanu u društvu i u Islamskoj zajednici, kako u džamijama u kojima je bio imam, tako i u svim obrazovnim institucijama Islamske zajednice tog vremena“, kazao je Hrbat.

Jedna od najvažnijih ličnosti u povijesti IZ

Hafiz Ibrahim Trebinjac rođen je u Sarajevu 14. oktobra 1912. godine. Poslije mekteba i osnovne škole, upisao se u Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu koju je završio 1933. godine. Do svoje 21. godine završio je hifz pred hafizom Mustafom-ef. Mujezinovićem, a sedam kiraeta pred kurra hafizom Hamdijom Berberovićem. Kada je 1935. godine osnovana Viša islamska šerijatsko-teološka škola, upisuje se i on među prvim njenim polaznicima. Diplomirao je u prvoj generaciji ove najviše školske ustanove 1939. godine. Nakon toga, Ulema medžlis u Sarajevu postavio je Trebinjca za imama Timurhan džamije i vjeroučitelja Druge osnovne škole u Sarajevu. U teškim trenucima za muslimane, hafiz Ibrahim Trebinjac angažirao se pomažući im na različite načine. To je radio kroz instituciju Islamske zajednice, Udruženje uleme El-Hidaje i organizaciju Mladi Muslimani. Predavao je u Gazi Husrev-begovoj medresi. Uz hafiza Ćamila Silajdžića i hafiza Sinanudina Sokolovića inicijator je sekcije hifza u Gazi Husrev-begovoj medresi, kao i posebnog fonda za potpomaganje učenika koji uče hifz. Dva puta je vršio dužnost i direktora Gazi Husrev-begove medrese. Kada je u septembru 1977. godine otvoren Islamski teološki fakultet, hafiz Ibrahim Trebinjac na njemu je postavljen za profesora. Predavao je dva predmeta: kiraet i hadis. Hafiz Ibrahim Trebinjac bio je i autor i prevodilac nekoliko djela. Na ahiret je preselio 16. oktobra 1982. godine.