Etika umjetne inteligencije

Dok se razvijaju nove i naprednije forme umjetne inteligencije (UI), a među njima i nedavno ažurirani ChatGPT, pojavljuju se različite analize, pretpostavke i bojazni u pogledu UI. Mnoga pitanja su etičke naravi, odnosno tiču se praktičnih implikacija, ali i reaktualizacije određenih filozofskih ili teoloških rasprava – čemu brzi razvoj UI vodi ili koliko je čovjek spreman ponijeti tereta vlastitog progresa?

slobode kretanja i mišljenja itd. Posebno su upozorili na potencijalnu pojavu diskriminacije kao posljedice negativnih efekata sistema praćenja i identifikacije koji se baziraju na UI. Pri tome, posebno naglašavaju rizik kojim bi dikriminatorne odluke bazirane na UI mogle pogoditi već marginalizovane kategorije u društvu. Također, osim što u izvještaju pozivaju na veću transparentnost kompanija i država koje razvijaju sisteme UI, pozivaju i na uvođenje moratorija na korištenje biometrijskih tehnologija u javnom prostoru, dok se ne dokaže „da nema značajnijih problema s njihovom preciznošću i diskriminatornim utjecajem te da su ovi sistemi UI komplementarni s čvrstim standardima privatnosti i zaštite podataka“.

Glas religija o algor-etici

Značajno je primijetiti nedavne osvrte i izjave pape Franje o etici algoritma (algor-etika). Riječ je o događaju održanom 10. januara u Vatikanu pod pokroviteljstvom Papinske akademije za život kojem su prisustvovali eksperti iz različitih oblasti i religijski lideri. Papa je pozdravio upotrebu umjetne inteligencije te naglasio nužnost njene upotrebe u opće dobro, potrebu da se sačuva ljudsko dostojanstvo i „da nema za jedini cilj veći profit i zamjenu ljudi na radnom mjestu“. Također, posebno je naglasio važnost opreza da se upotrebom umjetne inteligencije ne našteti onim najugroženijim u društvu.

„Uzmimo za primjer tražioce azila: neprihvatljivo je da se odluka o nečijem životu i budućnosti povjeri algoritmu“, kazao je, između ostalog.

Konkretnije, predstavnici tri abrahamske religije (nadbiskup Vincenzo Paglia, predsjednik papinske akademije; glavni rabin Eliezer Simcha Weisz, član Glavnog rabinatskog vijeća Izraela i šejh Abdullah bin Bejjeh iz Abu Dabi Foruma za mir) potpisali su dokument Rimski poziv za etiku umjetne inteligencije.

Potpisani dokument je na tragu ranijih koraka Papinske akademije u pogledu tretiranja algor-etike. Početkom 2020. godine, u Rimu je potpisan dokument Poziv za etiku umjetne inteligencije, a potpisali su ga Papinska akademija za život, Microsoft, IBM, FAO i Ministarstvo inovacija (Italija). Također, ovogodišnjem događaju su prisustvovali i raniji potpisnici Microsofta, IBM-a i FAO-a.

Drugi dio dana je posvećen diskusiji o etici tehnologije, a, između ostalih, u tome je učestvovao i ugledni američki muslimanski alim Hamza Jusuf.

Konkretno, kao i druga, i pitanje umjetne inteligencije će se morati češće tretirati među muslimanskom ulemom u svijetu, a, time, i krugovima bosanske uleme. Pri tome, nije riječ tek o pozivanju na bogatu pravnu tradiciju, već ukupnu teološko-filozofsku muslimansku tradiciju.

To bi bio stvaran i konkretan doprinos muslimana svijetu u brzo razvijajućoj digitalnoj eri. O potrebi tog doprinosa kroz svoju studiju objavljenu 2021. godine, u međunarodnom časopisu za islamske studije Islamiyyat (Malezija) pisali su su Aliff Nawi, Mohd Faiz Mohd Yaakob, Chua Chy Ren, Nor Yazi Khamis i Ab Halim Tamuri u radu naslovljenom “Preliminarno istraživanje stavova muslimanskih stručnjaka o umjetnoj inteligenciji“.

Oni u obzir uzimaju statističke podatke o velikom rastu muslimanske populacije u svijetu te će time muslimani postati i najveća ciljna skupina korisnika tehnologije UI. Stoga, oni preporučuju razvoj islamskog etičkog okvira za regulaciju tehnologije UI, posebno kada je riječ o muslimanskim zajednicama, što bi bilo utemeljeno na ciljevima šerijata, a štitilo bi ljudsku vjeru, život, razum, potomstvo i imovinu. Također, ukazuju i na potrebu da se u budućnosti tretira utjecaj tehnologija UI na vjerovanje muslimana i način života, svakodnevne prakse, moral i ličnost. Ukratko, smatraju da su muslimanski stručnjaci iz različitih oblasti pozvani da se uhvate ukoštac s izazovima UI.

Algoritamska pismenost

U konačnici, etika se ne tiče isključivo sadržaja podataka i načina na koji se oni obrađuju i manifestuju putem umjetne inteligencije, odnosno načina njihove upotrebe, već je potrebno da se etička načela implementiraju u čitavom lancu. Zbog toga se naizgled banalna etička i filozofska pitanja o tome ko će snositi odgovornost za greške umjetne inteligencije, da li će nas ona pokoriti ili kako humanim putem postići zdraviji razvoj UI, moraju kontinuirano postavljati.

Osim spomenutog, uz nužnost da najodgovorniji sprovedu potrebne regulative pri razvoju sistema umjetne inteligencije, sve češće se govori i o potrebi algoritamskog opismenjavanja građana, s obzirom na omasovljenje konzumacije novih tehnologija i sistema UI. To se, svakako, tretira u domenima medijske pismenosti.

Prošle godine objavljena je studija „Odgovorna umjetna inteligencija“(Pregled uticaja umjetne inteligencije na ljudska prava i perspektive medijske pismenosti u kontekstu Bosne i Hercegovine), autorica Bojane Kostić i Karolin Sinders. Studija je objavljena uz podršku Vijeća Evrope i projekta “Medijska i informacijska pismenost: za ljudska prava i demokratiju“u okviru Akcionog plana Vijeća Evrope za Bosnu i Hercegovinu za period 2018-2021.

U studiji su tretirani osnovni pojmovi iz oblasti umjetne inteligencije, a naglasak je postavljen na društveni utjecaj UI te njene rizike. U okviru toga tretirane teme o tome kako UI i algoritmi utječu na donošenje naših odluka, o moći velikih kompanija koje se bave razvojem UI i algoritama, o kreiranju lažnog sadržaja pomoću UI, o govoru mržnje i nizu drugih značajnih pitanja, a, svakako, uz ukazivanje na krucijalnu potrebu zaštite ljudskih prava. Studija se može pronaći online na web stranici medijskapismenost.ba.

Dok često slušamo o neutemeljenim strahovima da će umjetna inteligencija dostići nivo svjesnosti i time postati opasnost po samog čovjeka, ustvari, već svjedočimo nizu grešaka i grijeha, koje čini i kojima kumuje čovjek. I bit će za njih odgovoran do Posljednjeg dana svijeta. Ili će se, možda, postići drugačiji konsenzus? Međutim, ko može poreći da je pitanje odgovornosti centralno pitanje ljudske akcije u svijetu?! U pustinjskom beskraju ili u omeđenim “kapijama drugog svijeta“400x400 sljeduje ga breme njegovih djela.