Očuvanje autentičnosti bosanskih džamija: Svjedočanstvo islama i našeg trajanja

U Studentskom centru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu je 9. maja održan okrugli sto o temi “Značaj očuvanja autentičnosti bosanskih džamija“u okviru 11. manifestacije Dani vakufa u Bosni i Hercegovini. Organizatori su bili Vakufska direkcija IZ u BiH, Uprava za nauku i obrazovanje Rijaseta i Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka

Uvodne govore su održali hafiz Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije, Ferid Dautović, direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka i Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku.

Direktor Zajimović je, između ostalog, podsjetio na veliki broj projekata koje je realizovala Vakufska direkcija nakon agresije, a u toku koje je porušen veliki broj religijskih objekata. Ukazao je na važnost prihvatanja savremenih dostignuća u izgradnji džamija, ali i uz njegovanje autentičnog tipa gradnje.

U svome govoru direktor Dautović je ukazao na projekte realizovane saradnjom Vakufske direkcije i Instituta kao što su okrugli stolovi o vakufima u Jajcu, Trebinju i Travniku. Posebno je potcrtao – na tragu teme – da imperativ očuvanja autentičnosti džamija svjedoči trajanju muslimana ovih prostora.

Obrativši se, direktor Hodžić je posebno naglasio da se teme okruglog stola tretiraju i u okviru rada na projektu „Pod nebom vedre vjere“te da će i ovaj okrugli sto poslužiti u finalnoj fazi projekta.

Uništavanje stila je uništavanje kulture sjećanja

Održane su tri sesije s deset izloženih radova jedanaest autora.

Faruk Kapidžić iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH na prvoj sesiji govorio je o ulozi Komisije kao zaštitnika i promotora autentičnosti u obnovi i revitalizaciji sakralnih vakufskih objekata. U svome izlaganju je istakao da niz novih objekata, sagrađenih na mjestu starih, ne zavređuje da se nađu na listi zaštićenih nacionalnih spomenika, ali mjesto na kojima se nalaze su memorija koja mora biti zaštićena. U nastavku se Kapidžić posebno osvrnuo na mahalske džamije, koje je bilo teže obnoviti od potkupolnih, zbog nepostojanja nacrta. Ukazao je da je potrebno obrazovati ljude o imperativu očuvanja autentičnosti džamija te je ukazao na probleme s kojima se suočava Komisija kao što su zahtjevi džematlija da se ukloni drvena, a postavi PVC stolarija i sl. Kapidžić je stava da je vrednije zadržati autentičnost džamije negoli izgraditi veću s kupolama.

O ulozi Vakufske direkcije u zaštiti autentičnog stila bosanskih džamija govorio je direktor Zajimović. Kazao je da je vrijednost starih bosanskih džamija izražena i kroz odluke Nacionalne komisije, a većina njih je na listi zaštićenih spomenika. Također, podsjetio je da su u procesu obnove i gradnje uvijek vodili računa o odredbi mjesta, potrebama džematlija, vremenskim uslovima i drugim ključnim faktorima, iako je, s vremena na vrijeme, bilo nezahvalno s obzirom na želje vakifa i stvarne potrebe džematlija. Govorio je i o vrijednosti kombinovanja tradicionalnog i modernog stila u izgradnji novih džamija. Ukazao je da bi uništavanje stila bilo uništavanje kulture sjećanja.

Ka savremenoj autentičnosti

O identifikaciji džamija izvan registra nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine koje bi mogle biti proglašene nacionalnim spomenicima rad su pisali dr. Elvir Duranović i dr. Sumeja Ljevaković-Subašić, koja je izložila rad. Oni su iznijeli prijedloge i sugestije o spomenutoj identifikaciji džamija.

Predlažu da se kriterij Islamske zajednice za proglašenje džamija i mesdžida kulturnim naslijeđem Islamske zajednice ne bi trebao razlikovati mnogo od kriterija Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine; da se prilikom identifkacije, evidentiranja i valorizacije sakralnih objekata od kulturno-historijskog značaja IZ koristi arhiv Centra za islamsku arhitekturu; da džamije i mesdžidi sa liste nacionalnih spomenika i sa privremene liste nacionalnih spomenika budu evidentirani u registar kulturnih spomenika u vlasništvu IZ; da se u registar IZ unesu džamije koje, osim što imaju vremensko određenje, imaju ambijentalnu vrijednost, posebno u manjem bh. entitetu; da se u budućnosti ne dozvoli obnova nijedne džamije iz osmanskog perioda bez stručnog mišljenja IZ. O arheološkim istraživanjima sarajevskih džamija – mogućnosti obnove i kulturi sjećnja govorio je Mirsad Avdić iz Muzeja Sarajeva. Prije svega je naglasio da osmanski period u domenu arheologije nije posebno istražen.

Govorio je i o izazovima s kojima se suočavaju prilikom arheoloških iskopavanja, kao što je slučaj s potrebom da arheolozi moraju znati namjenu za objekat nakon iskopavanja. U svome izlaganju Avdić je naveo primjere niza sarajevskih džamija i trenutno stanje procesa iskopavanja. Pri tome je naglasio da je u slučaju nekih objekata moguće izvršiti rekonstrukciju na identičnim temeljima. Pored spomenutog, ukazao je i na potrebu očuvanja starih mezaristana i samih nišana.

U narednoj sesiji dr. Ekrem Tucaković je govorio o afirmaciji autentičnosti sakralne arhitekture Bošnjaka kroz projekt „Pod nebom vedre vjere“. Istakao je poziciju džamije u islamskoj tradiciji,naglasio da je islamska kultura, ustvari, gradska kultura.

Dr. Tucaković je podsjetio da je u okviru projekta „Pod nebom vedre vjere“izvršeno snimanje i istraživanje muslimanskog kulturnog naslijeđa u četrdeset gradova u Bosni i Hercegovini te Sandžaku.

Od rekonstrukcije do regionalizma u arhitekturi sakralnih objekata u Bosni i Hercegovini tema je o kojoj je govorila dr. Aida Idrizbegović. Posebno je naglasila potrebu da se traga za današnjom autentičnošću džamija, odnosno tranziciji poznatih elemenata u savremeni arhitektonski jezik. Time bi se stvorio osjećaj povezanosti s određenim prostorom, odnosno potaknule i emocije kod ljudi.

Dr. Edin Jahić je detaljnije govorio o statusu, očuvanju i perspektivama mahalskih džamija, koje dominiraju u odnosu na druge tipove džamija u našoj zemlji. Dodao je da su one više bosanske, negoli turske, a oblikovane su umijećem bosanskog čovjeka.

Poručio je da bosanske džamije danas ne trebaju biti kopije starih džamija te da se i dalje može očuvati i istaknuti naslijeđe.

Ne zanemariti ni prostirku – mjesto sedžde

Na trećoj sesiji dr. Haris Dervišević je izlagao o temi autentične dekoracije enterijera bosanskih džamija.

Govoreći o dekoraciji bosanskih džamija istakao je nekoliko karakterističnih elemenata: kaligrafski ciklus uz prepoznatljiv raspored teksta, kojim se uvažava ehli-sunetska tradicija; minber, koji je u perifernim džamijama bio građen od lahkih materijala, a u gradskim od masivnijih; mihrab s karakterističnim kaligrafskim natpisom i ajetom o hazreti Merjemi, kojim se zadržava ljubav muslimana prema njoj te nojevo jaje koje simbolično govori o tome da Bog brine o čovjeku; boje – karakterističnost iscrtavanja “drveta života” na džamijskim zidovima.

O prostirkama u bosanskim džamijama govorila je dr. Fatima Kadić. Istakla je da se danas ne vodi mnogo računa o prostirci u džamijama, iako je riječ o mjestu na kojem se obavlja najviši nivo ibadeta – sedžda. U svome izlaganju je naglasila razliku između tepiha i ćilima – dok tepih ima runo i čvor, ćilim je glatko tkanje nastalo tehnikom klječanja.

Posebno se osvrnula na problem čitanja ćilima i učitavanja totema u njih, što je za posljedicu imalo da se na motivima ćilima prepoznaju motivi životinja i ljudi. Poručila je da dizajnere treba uputiti na simbolizam tih motiva te da se oni ne kose s temeljnim postulatima islama. Istakla je i potrebu da se sačuva i običaj poklanjanja ćilima, a iz džamija da se dotrajali poklanjaju muzejima.

U posljednjem izlaganju dr. Emir Fejzić je govorio o obnovi osmanskih zidanih munara u Bosni i Hercegovini. Prije svega, naglasio je nepostojanje značajnijeg materijala o munarama u arhivama, a mali dio koji postoji je razuđen po različitim arhivama i teško je do njega doći. Na primjeru nekoliko munara govorio je o njihovoj neproporcionalnosti u odnosu na primarno izgrađene. Dr. Fejzić, između ostalog, predlaže da se u okviru Islamske zajednice formira tijelo za brigu o osmanskoj arhitektonskoj baštini te drugom naslijeđu.

Okrugli sto je popraćen diskusijama prisutnih. Osim toga, postavljena je i izložba Autentičnost bosanske džamije. Također, najavljeno je i izdavanje zbornika radova s okruglog stola do kraja ove godine. Podsjećamo, manifestacija Dani vakufa traje do 18. maja.