Hadžićev polustoljetni vremeplov

(Mehmedalija Hadžić, Sa Kur’anom Mudrim i Hadisom Časnim: Izbor tekstova, Sarajevo, Dobra knjiga, 2023., 582 str.)

Ovih dana je iz štampe izašla knjiga „Sa Kur’anom Mudrim i Hadisom Časnim“, autora Mehmedalije Hadžića, našeg poznatog alima, publiciste, prevodioca i aktivnog učesnika u vjerskom i društveno-političkom radu u našoj zemlji u proteklo pola stoljeća

Izdavač knjige je autor s prijateljima, a štampana je u sarajevskoj štampariji “Dobra knjiga.” Knjiga je urađena u tvrdom povezu i sadrži 582 stranice teksta. Ovo je treća knjiga autora Mehmedalije Hadžića u svojevrsnoj trilogiji kojom autor nastoji reaktualizirati i sačuvati važne ideje, analize i eseje koje je objavljivao kroz svoj dugogodišnji javni angažman. Naime, dosada objavljene knjige na skoro dvije hiljade stranica svjedoče o angažiranosti jednog javnog intelektualca koji kontinuirano promišlja društvo u kome djeluje nastojeći ga razumjeti i popraviti sučeljavanjem s temeljnim vrelima autorovog duhovnog svjetonazora.

Interes i duh vlastitog vremena

Prva njegova knjiga “Sa Božijim poslanicima i vjesnicima, mir s njima“, izašla je iz štampe 2020., druga „Sa ljudima i događajima“2021. godine, a ova treća, „Sa Kur’anom Mudrim i Hadisom Časnim“, odštampana je nedavno, 2023. godine. U ovaj izdavački poduhvat uloženo je mnogo truda, kako tokom nastajanja, ali i kasnije obrade tekstova, te njihovog razvrstavanja i objedinjavanja u tri konzistentne cjeline. Čitaoci će, a posebno oni koji vole čitati knjige islamskog sadržaja, sada biti u mogućnosti da se koriste vrijednim doprinosom na polju islamske misli i djelovanja, koje nam u ovim tomovima nudi profesor Hadžić.

Naime, ovo izdavačko upotpunjenje trilogije autora Hadžića korespondira s njegovim prepoznatljivim opredjeljenjem intelektualca koji neumorno poziva na svjedočenje “umom obdarenih”, odnosno podsjećanje na najuzvišenije vrijednosti ljudskog života: pravednost (‘adl), zahvalnost (šukr) vjerovanje (iman) i moljenje (dua). “Dosljednom primjenom ovih vrijednosti u svakidašnjem životu čovjek kao najodabraniji Božiji stvor na najbolji način uzvraća na najveći dar kojim je darivan od Gospodara svog, Boga Jednog Jedinog, a to su dobrota (fadl) i milost (rahmet) Njegove bez kojih ovaj život gubi svaki smisao”, ponavljano ističe autor Hadžić kao moto svih spomenutih knjiga.

Naš list je ranije donosio prikaze prethodne dvije knjige, pa ćemo ovoga puta čitaocima predstaviti sadržaj najnovije knjige „Sa Kur’anom Mudrim i Hadisom Časnim“, autora Mehmedalije Hadžića.

U predgovoru knjige dr. Orhan Bajraktarević između ostalog ističe: “Već od prvih svojih uredničkih i autorskih radova Mehmedalija Hadžić pokazuje izrazit smisao i sposobnost za to da u interesu i duhu vlastitog vremena i njegovog istorijskog, društvenog, političkog i mentalnog sklopa, na tragu brojnih pitanja, problema i kontroverzi svog vremena, ukazuje na važnost i potrebu vraćanja na „temeljne tekstove univerzalnog islama“i njihova selektirana uprisutnjenja i oživljenja .

Kroz kapitalno djelo Mehmedalije Hadžića „Sa Kur’anom Mudrim i Hadisom Časnim“i kroz druga njegova djela izrasta i pokazuje se izvorni islam, islam kur’anske objave i sunetsko-hadiske tradicije i prakse Muhammeda, a.s., veliki svijet živog islama, teorijskog i praktičnog, islama i religije kao spasonosne ideje i životne zbilje za sve ljude ovog XXI vijeka, vijeka religije.“

“Mehmedalija Hadžić pripada onim našim vrhunskim alimima, koji su odgovorno sagledavali vrijeme u kojem žive, koji su se aktivno prema njemu odnosili, kritički promatrali pojave, radili rješenja, tragali za Istinom i uporno je nama i drugima prenosili. Zato njegove tekstove možemo promatrati kao glas muslimanske savjesti i korektiv tadašnjeg bosanskog društva kao i njegovog šireg balkanskog okruženja. I zbog toga je

Hadžićev pristup kur’anskom tekstu aktivan, dinamičan, otkrivalački. On traga za onim suštinskim, bitnim, smjerodavnim. Teme koje tefsirski obrađuje nisu slučajne i suhoparne već životne, značajne i poticajne. Uvidi i nalazi do kojih dolazi su fascinantni i navode na razmišljanje i mijenjanje sebe“, stoji u recenziji knjige koju je potpisao prof. dr. Almir Fatić s Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

Drugi recenzent prof. dr. Džemaludin Latić o Hadžićevoj knjizi naglašava kako on “tragom znanja koje je sticao na sveučilištima na muslimanskom Magrebu, za razliku od tadašnjih islamskih modernista, ne odbacuje „hiljadugodišnju muslimansku tradiciju“‘ilma, nego joj se vraća i uzdiže je na našim prostorima. On poštuje naučnu proceduru u ilmul-hadisu: saznaje lanac prenosilaca (sened), pažljivo proučava povode objave određenog hadisa i proučava njegove šerhove u svim ehli sunnetskim zbirkama: sahihima, sunenima, mustedrecima, zna da hadis ima svoj nesh (nasih i mensuh), zna da postoje čak i mutešabih hadisi, da i hadis posjeduje i’džaz, naučni i retorički i tek s takvim predispozicijama upušta se u njegovo tumačenje - kako bi ga približio čitaocima i slušaocima ovog vremena i prostora. Zbog toga, ova zbirka tefsirsko-hadiskih tumačenja Mehmedalije efendije Hadžića ne samo da nije izgubila na svojoj aktuelnosti, nego je ona i danas aktuelna i bit će aktuelna i u budućnosti.“

Tekstovi u Preporodu kao polustoljetni vremeplov

U početnom dijelu knjige uvrštene su kur’anske teme, a potom su doneseni tekstovi različitog tematskog sadržaja koji su poredani po godištima Preporoda. S ove vremenske distance autor je smatrao važnim podsjetiti i kako su se nekada prije pola stoljeća primale informacije o islamu u svijetu, poput vijesti o muslimanima u Koreji, Nigeriji, o islamu i njegovoj budućnosti u Africi, te s drugih meridijana svijeta.

Rad u Preporodu, pa i sama priroda lista koji je u nedostatku medija pokrivao sve, vidljiv je i u različitosti tema koje autor Hadžić tretira, dakle od najvažnijih globalnih događaja, preko reportaža s Istoka i Zapada, do krucijalno važnih lokalnih manifestiranja tada prigušenog islama, poput dočeka nove 1393. hidžretske godine u Doboju ili vjerskih aktivnosti u Srebreniku.

Uz ove tekstove Hadžić konstanto čitaocima Preporoda donosi dotad rijetko dostupne prijevode iz nekih klasičnih muslimanskih djela i rasprava poput prijevoda hadisa iz Buharije, te rasprava o islamskim propisima koje su vođene među najistaknutijim učenjacima muslimanskog svijeta.

Dakako da su dominantne teme profesora Hadžića tumačenje Kur’ana i hadisa, a krajem 1970-ih on pokreće rubriku koja je dugo vremena bila prepoznatljiva u Preporodu “U hladovima Kur’ana” gdje se tematski tumače pojedini kur’anski ajeti i analiziraju tefsirske teme i cjeline. Pored ovih sadržaja koji su objavljivani u Preporodu u ovoj knjizi su objavljeni i Hadžićevi vazovi u Begovoj džamiji, potom predavanja s katedre hadisa u Carevoj džamiji, te hutbe iz Tabačkog mesdžida u Sarajevu.

Mehmedalija Hadžić je od početka izlaženja Preporoda, 1970. godine, do danas, uglavnom bio vezan za ovaj list. Bio je njegov tehnički urednik, urednik, član redakcije, saradnik. Čitajući njegove tekstove, različitih sadržaja i tematike, objavljene u raznim vremenskim periodima, možemo poput vremeplova, pratiti naš list i saznati šta je bilo aktuelno i problematično u datom vremenu. Kroz Preporod, a i druge listove i medije, Mehmedalija Hadžić nas je obogatio ilumom, a kroz knjige “Sa Božijim poslanicima i vjesnicima, mir s njima“, „Sa ljudima i događajima“i „Sa Kur’anom Mudrim i Hadisom Časnim“, dao nam je mogućnosti da iz tog njegovog vakufa znanja, sabranog u ove tri knjige, mnogo naučimo.

Na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru trećeg marta 2023. doktorsku disertaciju na temu “Hifz Kur’ana u Bosni i Hercegovini i Sandžaku od 1984. do 2021.“odbranio je mr. hafiz Maid ef. Ibrahimović, imam džamije Soukbunar u Sarajevu, i tako stekao titulu doktor islamskih nauka iz oblasti kiraeta.

Maid Ibrahimović, sin Ramiza i rahmetli Zehre, rođen je 17. januara 1979. god. u Maglaju. Po završetku Gazi Husrev-begove medrese 2000. godine, odlazi u Medinu da usavrši arapski jezik. Nakon toga nastavlja studij na Islamskoj pedagoškoj akademiji u Zenici na kojoj je diplomirao 6. septembra 2005. godine. Svoje studije nastavlja na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Upisuje se na magistarski studij na Fakultetu za Islamske studije u Novom Pazaru kojeg je završio 17. novembra 2015. godine. Radi kao imam, hatib i muallim 23 godine. U Medžlisu IZ Maglaj radi pet godina i to dvije godine kao vjeroučitelj i honorarni imam u džematima Bradići- Krušik i Tujnica, a tri godine u džematu Čobe. Učestvovao je u povratku džematlija u džemat Čobe, a sa džematlijama sagradio mesdžid. Od 29. septembra 2005. godine do 31. decembra 2013. godine radi u džematu Maline, Medžlis IZ Travnik. Radeći u ovom džematu za 6 mjeseci položio je hifz. Od 1. januara 2014. godine radi u džematu Soukbunar, MIZ Sarajevo. Trenutno je u mekteb upisano 130 polaznika. U medresu je do sada upisao 27 učenika. Oženjen je hadži Atifom hanumom koja mu je velika podrška u njegovom radu, učenju i studiranju. Njegova kćerka Nudžejma završila je Gazi Husrev-begovu medresu i četvrta je godina na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Sin Tarik je četvrti razred Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Njegov brat je hafiz Nermin ef. Ibrahimović koji radi u Tešnju kao imam, hatib i muallim. U porodici Ibrahimović su tri hafiza Kur’ana.